Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić pisao je Glavnom tajniku UN-a  Antóniju Guterresu zbog izjava predsjedatelja i drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića izrečenih na zasjedanju Opće skupštine UN-a.

Pismo koje potpisuje Božo Ljubić, predsjednik GV HNS BiH, HMS prenosi u cijelosti:

Vaša Ekscelencijo,

Hrvati Bosne i Hercegovine jedan su od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine. Povijesno višenacionalna Bosna i Hercegovina nije nacionalna država, već država sastavljena od tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba u zajednici s ostalima i građanima Bosne i Hercegovine. Kao najistaknutija krovna organizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini, Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (dalje: HNS BiH) Vam želi skrenuti pozornost na zabrinjavajuća kršenja prava i neustavno preglasavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini. HNS BiH snažno odbacuje izjave g. Željka Komšića, predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine, iznesene tijekom opće rasprave 74. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Pristrane izjave g. Komšića, koje nisu bile usuglašene s druga dva člana tročlanog Predsjedništva, izražavaju njegovo osobno mišljenje, te kao takve ne zastupaju mišljenje većinskog dijela Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo se sastoji od tri člana (Bošnjak, Hrvat, Srbin), koji se rotiraju na mjesto predsjedatelja svakih osam mjeseci i služe kao izabrani predstavnici tri konstitutivna naroda BiH – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Međutim, povodom manjkavog i neustavnog Izbornog zakona, mjesto hrvatskog člana Predsjedništva okupirano je predstavnikom kojega nije izabralo hrvatsko biračko tijelo, g. Komšićem. Nadalje, g. Komšić koristi nelegitimnu poziciju kao platformu za degradiranje konstitutivnih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, najmalobrojnijeg od tri konstitutivna naroda, sustavno provodeći kampanju klevete protiv Hrvata, kao i njihovih legalno i legitimno izabranih predstavnika.

Ustav Bosne i Hercegovine uspostavljen je Aneksom IV Daytonskog mirovnog sporazuma. U preambuli Ustava, Bosna i Hercegovina se, prije svega, definira kao država tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba:

„Podsjećajući se na Osnovna načela usuglašena u Ženevi 8. rujna 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima) i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine (…).“

Članovi Predsjedništva trebali bi biti birani od strane konstitutivnih naroda te legitimno zastupati konstitutivne narode na svim političko-administrativnim razinama sukladno Ustavu i presudi Ustavnog suda U-23/14 od 1. prosinca 2016. godine. Tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine trebali bi imati izbornu legitimnost birača pripadajućih narodu kojega predstavljaju i čije interese zastupaju. Prema tome, hrvatski predstavnik trebao je biti izabran većinom hrvatskih glasova, kako bi bio potvrđen kao legitimni predstavnik Hrvata koji su konstitutivan narod.

Vaša Ekscelencijo,

HNS BiH ponavlja da je g. Komšić nelegitiman član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Članom Predsjedništva je postao usprkos načelima presude U-23/14 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojom se jasno definira nužnost legitimnog predstavljanja na svim administrativno-političkim razinama. Važnost legitimnosti jasno je istaknuta u presudi suda:

Para 47: „Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.“

Nažalost, izravnim nepoštivanjem odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, izmjene Izbornog zakona još uvijek nisu donesene, te veza na svim administrativno-političkim razinama između političkih predstavnika i onih koje predstavnici zastupaju još nije uspostavljena. Manjkavi zakon dopustio je da g. Komšića izabere drugi konstitutivni narod Bosne i Hercegovine, brojniji Bošnjaci, umjesto Hrvata Bosne i Hercegovine. On je 7. listopada 2018. godine osvojio više od 90% glasova bošnjačkog biračkog tijela. Na primjer, prema popisu stanovništva, u općini Bosanska Krupa živi 50 Hrvata, gdje su glavne hrvatske političke stranke osvojile 44 glasa, a g. Komšić 2,798. Istovremeno, u općinama s hrvatskom većinom g. Komšić osvojio je zanemariv broj glasova.

Pokušavajući opravdati istaknutu činjenicu, g. Komšić kontinuirano je iznosio lažne optužbe protiv legitimnih predstavnika Hrvata, koristeći svaku priliku za nijekanje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Na taj način, g. Komšić je izravno zanemario presudu U-5/98-III Ustavnog suda, kojom je konstitutivnost tri naroda proglašena „natkrovljujućim principom Ustava Bosne i Hercegovine“, s kojom sve ustavne i zakonske norme moraju biti usuglašene.

HNS BiH naglašava da je pridržavanje Ustavu Bosne i Hercegovine od ključne važnosti, budući da Ustav čini dio Daytonskog mirovnog sporazuma. U tom pogledu, uspostavljeno tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se treba i mora sačinjavati od legitimnih predstavnika najrelevantnijih nacionalnih skupina, kao princip kojeg je nužno podržati i očuvati i koji je jedini jamac mira, stabilnosti i prosperiteta Bosne i Hercegovine.