U 8 dana gradovi i općine prijavili oko 6000 projekata za 6 milijardi eura iz EU

165 ABC portal 23.rujna 2020. 16:45
HRVATSKA RADI

Kako bi povukla šest milijardi eura bespovratnih sredstava koja su joj na raspolaganju za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa, Hrvatska mora izraditi Nacionalni plan oporavka, a prvu verziju tog dokumenta dostaviti Europskoj komisiji u razdoblju od 15. listopada do kraja ove godine.

Rokovi za izradu 
Postavljeni rokovi za izradu dokumenta prilično su zahtjevni, i za njihovo ispunjavanje nužan je angažman predstavnika lokalne uprave, od kojih se očekuje prijava kvalitetnih projekata. Na prošlotjednom sastanku Vlada im je prezentirala sam projekt Nacionalnog plana oporavka koji mora sadržavati parametre kao što su potrebe, sektori, vrste investicija, njihovu dinamiku i doprinos gospodarstvu.

Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja, pritom im je kazao kako se takva prilika pruža jednom u sto godina “i moramo je što bolje iskoristiti”. Europska komisija nedavno je dala vrlo detaljne upute o tome kako procedura treba izgledati, a Savić pojašnjava da svaka zemlja može dostaviti nacrt na razmatranje nakon 15. listopada, pri čemu se stalno vode konzultacije s Komisijom. Završni dokument, pak, šalje se od 1. siječnja iduće godine, kada na snagu stupa sama uredba o novom Mehanizmu za oporavak i otpornost, pa do kraja travnja.

Plaćanje
- Sam datum dostavljanja završnog dokumenta nije odlučujući, jer iduće godine Komisija ionako novac isplaćuje avansno, 10 posto ukupnog iznosa, napominje Savić. No, ono što je sigurno odlučujuće, jest sadržaj samog dokumenta koji treba biti odobren.
 

Dopis
Krajem kolovoza Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU poslalo je dopis svim ministarstvima i regionalnim koordinatorima, županijama i razvojnim agencijama, da pošalju projekte iz područja koja će se financirati iz fonda oporavka, kao što su zaštita okoliša, vodoopskrba, kanalizacija, recikliranje otpada, željeznički i gradski promet, digitalna infrastruktura, energetika i istraživanje. To bi trebali biti projekti čija je primjena već počela ili su u visokoj fazi pripremljenosti, primjerice, da imaju izdane građevinske dozvole.

Na pitanje kakav je bio odaziv, u Ministarstvu kažu da je u roku od osam dana pristiglo oko 6000 različitih projektnih prijedloga i ideja. Oni predstavljaju neku grubu bazu i trenutačno su u postuku evaluacije. Premda se i u samoj Komisiji još uvijek definiraju različiti detalji, u suštini, kada Plan bude prihvaćen, predloženi projekti čija je realizacija već počela moći će tražiti refundaciju troškova nastalih nakon 1. veljače ove godine. To uključuje i obnovu javne infrastrukture nakon potresa u Zagrebu, koju su hrvatski pregovarači na kraju uspjeli ugurati u taj mehanizam.

- Ako, primjerice, kažemo da smo obnovili četiri zgrade i dostavimo račune, nakon provjere, iznos će biti refundiran Ministarstvu financija, koje će potom sredstva proslijediti krajnjim korisnicima, objašnjava Savić. Prema onome što je sada poznato, same isplate najvjerojatnije će biti dvaput godišnje, što znači da će obračun raditi svakih šest mjeseci. Time se postavlja i pitanje kako će se projekti financirati dok ne stignu bespovratna sredstva. Kako se čini, za međufinanciranje mogle bi biti zainteresirane banke jer im takva ulaganja, koja će biti refundirana, predstavljaju vrlo mali rizik. Moguće je da će i kamatna stopa koju će nuditi biti vrlo atraktivna. Osim za investicije, novac će biti moguće dobiti i za reforme, koje također mogu biti iz različitih područja, od pravosudnog sustava, djelotvornosti javne uprave, promjene koeficijenata plaća do mirovinske reforme. No, ono što je bitno, jest dokazati da će pridonijeti jačanju gospodarstva za neke buduće krize.

Prilika života
Podsjeća da su, uz šest milijardi eura bespovratnih sredstava, Hrvatskoj iz tog mehanizma na raspolaganju još tri milijardi eura povoljnih zajmova. Nijedna druga država u Europi nema tako veliki iznos raspoloživog novca u odnosu na veličinu gospodarstva, a riječ je o 11 posto BDP-a. S obzirom na veličinu raspoloživog novca i kratke rokove, mnogi su sumnjičavi i dovode u pitanje kapacitete zemlje da ih iskoristi. U razdoblju od tri godine, koliko je predviđeno trajanje mehanizma obnove, projekti se moraju definirati, a novac početi trošiti. Pritom će biti moguća određena nadopuna projekta, ali nakon 2024. neće više biti prilike za popravni. Ta “prilika života” kako je naziva Savić, bit će ujedno i veliki test za cijelu državnu administraciju, ali posebno za lokalnu samoupravu, koja se sprema za izbore. Sada će se morati iskazati i prema tome koliko je u stanju iskoristiti novac na stolu.
 

Tagovi:

Komentari

EUR
EMU(EUR)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,95583
Srednji: 1,95583
Prodajni: 1,95583

Jedinica: 100
Kupovni: 25,729514
Srednji: 25,793999
Prodajni: 25,858484

Jedinica: 1
Kupovni: 1,256806
Srednji: 1,259956
Prodajni: 1,263106

USD
SAD(USD)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,655444
Srednji: 1,659593
Prodajni: 1,663742

Jedinica: 1
Kupovni: 1,819229
Srednji: 1,823788
Prodajni: 1,828347

Jedinica: 1
Kupovni: 2,153641
Srednji: 2,159039
Prodajni: 2,164437