Cilj u našoj dnevnoj ishrani bio bi da osiguramo da dobijemo dovoljno, ali ne previše, svake makronaredbe. Konzumacija previše ili premalo bilo koje vrste hrane može imati posljedice po zdravlje.

Precizniji podaci pokazuju da bi trebali da dobijemo 45-65 posto energije iz ugljenih hidrata, 10-30 posto iz bjelančevina i 20-35 posto iz masti.

Odnos ugljenih hidrata i proteina u tjestenini je 38 grama prema 7,7 grama, što je približno odnosu 5:1, a to je unutar prihvatljivog raspona distribucije makronutrijenata. Sve ovo znači da tjestenina zapravo ima dovoljno proteina u usporedbi s ugljičnim hidratima. Ovoliko bjelančevina iz tjestenine možemo dobiti zahvaljujući velikom udjelu jaja i pšenice.

Ako ste zabrinuti zbog nivoa kalorija i debljanja, sistematski pregled 10 različitih studija pokazao je da je tjestenina bolja za nivo glukoze u krvi nakon obroka od hljeba ili krompira.

Umjesto da prestanete da jedete špagete, razmislite o smanjenju veličine porcija ili prelasku na tjesteninu od integralnih žitarica, koja ima veći sadržaj vlakana, što ima koristi za zdravlje crijeva i može da vam pomogne da se duže osjećate sitim.

Bezglutenska tjestenina ima nešto manje proteina od pšenične tjestenine. Dakle, uprkos tome što je zdravija za osobe s intolerancijom na gluten, za većinu nas nema nikakvih zdravstvenih koristi od prelaska na tjesteninu bez glutena.

Vijesti o vrijednostima tjestenine postaju još bolje kada je jedemo hladnu. Kada se tjestenina skuha i ohladi, dio ugljenih hidrata pretvara se u otporni skrob. Ovaj skrob je dobio ime po tome što je otporan na probavu, pa daje manje energije i bolji je za nivo šećera u krvi. Dakle, vaši ostaci tjestenine, čak i ako ih podgrijjete, manje su kalorični nego prethodnog dana.