Protivljenje izgradnji Pelješkog mosta nije stav države BiH

1,071 ABC portal 14.kolovoza 2017. 13:15
dragan čović
ČOVIĆ ODGOVORIO

Turbulentni odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine dodatno su zaoštreni proteklih dana zbog spora oko uvoza voća i povrća u Hrvatsku te bošnjačkog protivljenja izgradnji Pelješkog mosta. Sve je to, naravno, u korelaciji i s unutarnjim političkim procesima i međunacionalnim prijeporima u BiH, o čemu u intervjuu za Večernji list govori predsjedatelj Predsjedništva BiH i čelnik najveće hrvatske stranke u BiH – HDZ-a, Dragan Čović.

U BiH, točnije u bošnjačkoj politici, ponovno se problematizira izgradnja Pelješkog mosta. Kakav epilog očekujete? Hoće li se Predsjedništvo BiH na bilo koji način uključiti u ovu priču?

Moj dojam je da se ovo pitanje iz završne faze svjesno nastoji vratiti na početak kako bi se dodatno zakomplicirali odnosi BiH prema RH i EU-u. Evidentno su u pozadini određeni partikularni interesi koji imaju za cilj političko pozicioniranje za predstojeće izbore. Ne vidim u tome opće interese Bosne i Hercegovine, niti problem Bosne i Hercegovine kao države - budući da je samo jedna stranka - post factum, iznijela određene zadrške. To nije stav države BiH. Ja bih ovo nazvao pokušajima da se u našem Neumu ponovno aktualiziraju teme kao što su izgradnja luke, skladište ukapljenog plina i željeznice. To neće proći. Radi se o bezuspješnoj, od prije dobro poznatoj inicijativi, jednog dijela krajnje nacionalističkih probošnjačkih strategija da se od jednog ekološki čistog prostora, turistički predodređenog, kao i jedinog izlaza naše domovine na more, napravi nešto sasvim drugo.

Zaoštravanje odnosa s Hrvatskom oko mosta je zapravo otvaranja sukoba s Europom?

Isto tako, moramo biti svjesni kako je Republika Hrvatska članica EU-a i taj projekt nije nacionalni projekt RH već strateški regionalni projekt EU-a. Politička odluka o ovom pitanju nije samo bilateralna odluka koja podrazumijeva izjašnjavanje nadležnih državnih institucija obiju zemalja, već i Europske unije koja na neki način polaže pravo na taj prostor i uživa neku vrstu suvereniteta nad njim. Ono što je istina jest da su prilikom utvrđivanja tehničkih specifikacija mosta zahtjevi BH strane, i struke - što je možda još važnije, u potpunosti uvaženi. Ponovno otvaranje ovog pitanja od SDA BiH, pogotovo u formi tvrdog političkog uvjetovanja kakvo smo mogli čuti ovih dana, ne samo da neće riješiti problem u korist BiH, već može samo naškoditi njezinom europskom putu.

 

Svjedočili smo i svojevrsnom trgovinskom ratu između Hrvatske i susjednih zemalja, uključujući BiH. Kako objašnjavate to zaoštravanje ukupnih odnosa s Hrvatskom, poglavito nakon prilično obećavajuće zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH?

Ne bih ja to ni u kojem slučaju nazvao “trgovinskim ratom”. Prije svega, radilo se o određenom nesporazumu koji se riješio uspješno i na vrijeme. To je bila i jedna od tema razgovora s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem i hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, s kojima sam se prošle nedjelje susreo u Sinju u Hrvatskoj, gdje sam bio pozvan kao gost na manifestaciju “Sinjska alka”. Već utorak je g. Plenković zatražio da se u najbržem roku nađe rješenje koje će otkloniti naše zadrške i spriječiti bilo kakvu daljnju raspravu o “trgovinskom ratu” između Hrvatske i susjednih zemalja. Danas već možemo vidjeti da je ovakav pristup urodio plodom te da je ta tema iza nas.

Bošnjačko-hrvatski odnosi su i prije ovoga bili narušeni. Može li sadašnja generacija političara na obje strane prevladati ključne točke razdora između dva naroda?

Mi koji smo u politici imamo, prije svega, moralnu obvezu i to moramo završiti. Ne smijemo ni pomišljati da ono za što smo, dobrim dijelom, sami odgovorni prepuštamo generacijama iza nas. Upravo radi njihove budućnosti moramo ostaviti stanje čistih odnosa. Ustav, strukturu i organizaciju koji će jamčiti elementarnu stabilnost i sigurnost svim narodima i pojedincima koji žive u BiH. To znači da one institucionalno-zakonske reforme koje možemo provesti danas ne smijemo ostaviti u obvezu nekome drugome, jer bi takvo što bilo krajnje neodgovorno s naše strane.

Zna li se točan datum dolaska hrvatske predsjednice i srpskog predsjednika u BiH i koliko ta dva događaja mogu relaksirati odnose sa susjedima?  

Dobro je za Bosnu i Hercegovinu da su i gđa Grabar Kitarović i gosp.Vučić prihvatili poziv da dođu u BiH. Svrha ovih susreta je BiH, iznova, na jedan pozitivan način staviti u središte njihovih zanimanja, te razgovarati o svim otvorenim pitanjima od značaja za sve tri zemlje. Ne smijemo zaboraviti da smo u prethodnom razdoblju jako dugo dogovarali i posjet prethodnog predsjednika Srbije. Međutim, zbog naših unutarnjih previranja, ista se nije dogodila. Upravo iz tog razloga, posjet gosp. Vučića ima dodatnu težinu. Što se tiče datuma ovih posjeta, dogovor je da oni budu krajem ovoga mjeseca ili tijekom rujna. Nakon toga moguće je razgovarati i o trilateralnom sastanku koji će dodatno osnažiti naše uzajamno partnerstvo, te dati zamah operativnom rješavanju otvorenih pitanja na razini odgovarajućih komponenti izvršne vlasti. Jedna od poruka koju ćemo sasvim izvjesno poslati je da se političari ne smiju vraćati u prošlost i problemima iz devedesetih godina, već gledati što donosi prosperitet u ovom trenutku i za budućnost naših zemalja i naroda.

Tagovi:

Komentari

EUR
EMU(EUR)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,95583
Srednji: 1,95583
Prodajni: 1,95583

Jedinica: 100
Kupovni: 26,230073
Srednji: 26,295813
Prodajni: 26,361553

Jedinica: 1
Kupovni: 1,345661
Srednji: 1,349034
Prodajni: 1,352407

USD
SAD(USD)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,756338
Srednji: 1,76074
Prodajni: 1,765142

Jedinica: 1
Kupovni: 1,817195
Srednji: 1,821749
Prodajni: 1,826303

Jedinica: 1
Kupovni: 2,292393
Srednji: 2,298138
Prodajni: 2,303883