Gin, rakija, viski, vino, pivo… samo su neka od pića koja se mogu naći na karti alkoholnih pića. Svi oni s različitim sastojcima i mjerama, a iz istog razloga i s različitim procesima u djelovanju tijela. Prije odgovora na pitanje varira li vrijeme apsorpcije alkohola ovisno o konzumiranom piću, potrebno je razjasniti neke točke.
Koliko dugo alkohol ostaje u krvi?
U odnosu na to koliko dugo alkohol ostaje u tijelu, općenito je to između 10 i 19 sati, no to će ovisiti o mnogim čimbenicima; među njima, vrsta pića i unos hrane. “Osobi s razinom alkohola u krvi od 1 g/l može trebati između šest i 10 sati da razina alkohola u krvi padne ispod maksimalno dopuštene razine”.
Čak i ispod zakonske granice, rizik od nesreće već može biti povećan. Stoga je najbolje izbjegavati vožnju nakon konzumiranja bilo koje količine alkohola. Jedina doista sigurna stopa je 0,0 g/l..
Koji čimbenici utječu?
Ključna točka koja utječe na učinke alkohola je unos hrane. Odnosno, prisutnost hrane u želucu odgađa djelovanje pića jer ono sporije dospijeva u tanko crijevo. Pun želudac može čak smanjiti koncentraciju alkohola za 25 posto.
Naprotiv, prazan želudac se brže apsorbira. Isto se događa s potrošnjom vode. Tu su i genetski čimbenici (sposobnost metaboliziranja metanola), spol (više pogađa žene), dob i brzina pijenja, među ostalima.
Apsorpcija varira ovisno o piću
Uz ovu pozadinu, odgovor na pitanje varira li vrijeme apsorpcije alkohola ovisno o konzumiranom piću je potvrdan. Štoviše, destilati su pića koja se najbrže apsorbiraju, a njihovo miješanje sa slatkim bezalkoholnim pićima ubrzava povećanje razine alkohola.
To ovisi o razini koncentracije alkohola u različitim vrstama pića (stupanj etanola). Na primjer, vino ima 20 posto, a pivo između 3 i 8 posto. Ono što je zajedničko svim alkoholnim pićima je to što su nastala procesima voća ili žitarica.
S druge strane, destilat se, kao što mu ime kaže, proizvodi destilacijom prethodno fermentiranog pića. Proces se ponavlja i unutar njega se mogu dodati sastojci koji daju okus. U međuvremenu, pića poput vina, piva, šampanjca, jabukovače ili vermuta su ona koja postižu fermentaciju kroz proces sa šećerom ili žitaricama i postaju alkohol zahvaljujući kemijskoj reakciji koju stvara kvasac.
