Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić komentirao je jutros situaciju s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj, ali i u Njemačkoj, kao i tamošnje uvođenje novčanih kazni za nepoštivanje epidemioloških mjera. 'Prije svega je odgovornost građana, ali i sustava da građane obrazuje i motivira da se pridržavaju onoga što je važno za zdravlje. U Njemačkoj se svi toga pridržavaju, ali bilo je izuzetaka. Mi kao građani imamo svoju slobodu, ali i odgovornost poštivanja pravila. Ako vozite prebrzo, slijedi vam kazna', rekao Đikić.
Tim znanstvenika Ivana Đikića pronašao je slabu točku koronavirusa: otkrili antivirusnu strategiju s dvostrukim terapeutskim učinkom.
'Pokazali smo zašto se razlikuju i zašto klinička slika može biti blaža na početku i kasnije smrtonosna kod COVID-a, a zašto je kod SARS virusa vrlo aktivna na početku', komentirao je Ivan Đikić otkriće za Dnevnik Nove TV.
Kazao je da je njihov rad značajan zbog toga što su pokazali gdje je slaba točka virusa.
Prof. dr. sc. Ivan Đikić izvijestio je da je tim znanstvenika uspio pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije s koronavirusom te su otkrili spojeve koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa.
O tome je govorio u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
Poznati hrvatski znanstvenik i jedan od najrelevantnijih molekularnih biologa u Europi Ivan Đikić kazao je za Dnevni avaz kako su najozbiljniji prenositelji virusa osobe koje nemaju simptome. On je dodao kako je ova pandemija opasna jer se virus vrlo brzo širi. No, dobra je strana cijele priče, kako dodaje Đikić, da gotovo 90 posto populacije neće imati nikakve simptome. - O manjem dijelu, dakle 5 do 10 posto, širom svijeta vodi se najviše brige, jer je kod njih smrtnost više izražena.
Ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić smatra da se svijetom proširila prevelika panika zbog novog koronavirusa i da svi zaboravljaju kako gripa godišnje uzme 65.000 života.
Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić, koji radi na Goethe Sveučilištu u Frankfurtu, Genentechu u San Franciscu te na Max Planck Institutu, izabran je za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti u sekciji prirodnih znanosti.
Od 1780. godine, Akademija redovito bira nove članove kako bi prepoznala izvanredna postignuća u akademskoj zajednici, umjetnosti, gospodarstvu, filantropiji i javnim poslovima.
