Med

Skoro 10 000 pčelara u BiH proizvede oko 3200 tona meda a trgovci ga uvoze po cijeni od 3,29 KM

Skoro 10 000 pčelara u Bosni i Hercegovini proizvede oko 3200 tona meda. Cijene ovoga proizvoda su sve veće, na tržištu uvijek ima mjesta za kvalitetan proizvod, ali je pitanje zašto država ne zaštiti domaće proizvođače na odgovarajući način. Naime, prezentacija koja je ovoga tjedna održana u Vanjskotrgovinskoj komori BiH sadržavala je šokantne podatke kada je u pitanju uvoz meda u BiH.

8 jako dobrih razloga zašto bismo trebali jesti med prije spavanja

Stavljamo ga u čaj, stavljamo ga na lice, u hranu i znamo da je odličan za podizanje imuniteta i protiv prehlade. Med je prepun nutrijenata, antioksidansa i drugih tvari iscjeljujućeg učinka te donosi brojne zdravstvene benefite za koje mnogi ne znaju

Preporučuje se onaj pravi, neobrađeni med, jer sadrži više fitonutrijenata, antioksidansa i enzima pa će i njegovi pozitivni učinci biti puno veći. Zdravo ga je konzumirajući s hranom, ali žlica meda prije spavanja također može učiniti čuda.

Ovo su neka od njih.

Počela manifestacija „Dani meda“ u Širokom Brijegu

U četvrtak 20. prosinca počela je manifestacija pod nazivom „Dani meda“ u Širokom Brijegu.

Manifestacije se organizira po drugi put, a ove godine će trajati dva dana, 20. i 21. prosinca.

Program se održava na šetnici između Trga širokobrijeških žrtava i robne kuće u vremenskom razdoblju od 9 do 15 sati, a njezin začetnik i organizator je pčelarska udruga „Vrisak“ u suradnji s Gradom Širokim Brijegom.

Izvorni hercegovački med postao međunarodno certificiran

Dobre vijesti za pčelare sa područja Hercegovine. Izvorni Hercegovački med postao je međunarodno certificiran i, ukoliko prođe potrebne analize, na etiketi će nositi markicu s oznakom autentičnog hercegovačkog meda. Zasad je 12 proizvođača pristupilo certificiranju, ali iz Udruženja pčelara “Matica” iz Mostara kažu da se svakodnevno javljaju zainteresirani da svoj proizvod prodaju pod tom markicom, javlja BHRT. 

Opasnost od lažnog meda vreba u BiH, evo kako ga otkriti

Sa ljetnom turističkom sezonom na cestama i tržnicama širom Bosne i Hercegovine domaći i strani turisti imaju priliku kupiti različite proizvode od meda od lokalnih prodavača. Agencija za sigurnost hrane je 2017. godine uradila provjeru kvaliteta bosanskohercegovačkog i uvoznog meda. Rezultati analize upozoravaju da postoji ogromna opasnost da ćete, ukoliko se odlučite kupiti med od neprovjerenih proizvođača i prodavača, koji se najčešće prodaje uz cestu, dobiti  šećerne mješavine i patvoreni med.

Iz godine u godinu sve veći izvoz domaćeg meda iz BiH

Izvoz bh. domaćeg meda u prošloj godini, usprkos problemima, znatno je povećan u odnosu na prethodne godine, a udvostručen u odnosu na 2016. godinu. Ipak, i dalje su te brojke male u poređenju s količinama koje uvozimo. U prošloj godini uvezli smo skoro šest puta više ovog pčelinjeg proizvoda nego što smo izvezli.

Sigurnost hrane: Više od pola uzoraka meda neispravno

Agencija za sigurnost hrane BiH analizom kvaliteta meda na tržištu BiH utvrdila je da od 100 uzoraka više od polovice, odnosno 53 nisu odgovarajućeg kvaliteta. Od 100 analiziranih uzoraka, uzetih u posljednja tri mjeseca prošle godine, po 45 je s području Federacije BiH i Republike Srpske, a 10 s područja Brčko distrikta. "Promatrano prema porijeklu uzoraka, od 63 uzorka domaćeg meda neodgovarajućih je bilo 36 uzoraka, a od 37 uzoraka iz uvoza neodgovarajućih je bilo 17", priopćeno je iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

U BiH je iz 410.000 košnica proizvedeno 3.148 tona meda, 18 udruženja dobilo 1,6 milijuna KM

U Sarajevu je danas potpisan ugovor o dodjeli 1,6 milijuna KM bespovratnih sredstava za 18 pčelarskih udruženja u BiH u okviru Projekta razvoja tržišne poljoprivrede Farma II, koga financiraju USAID i Ambasada Švedske u BiH. 

Direktor sektora privrede u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović rekla je novinarima da je cilj ovog značajnog projekta povećanje svijesti o potrebi diverzifikacije proizvoda u pojedinim sektorima, pa tako i u sektoru pčelarstva.

Kako je moguće da je EU preplavljena nekvalitetnim ili lažnim medom?

Građani Europske unije prosječno troše 0,7 kg meda godišnje, a budući da je proizvodnja manja od potražnje, jedino je rješenje uvoz od kojeg se 50 posto odnosi na Kinu, koja je postala najveći svjetski proizvođač meda. Međutim, nesrazmjer količine proizvedenog meda i porasta broja košnica ukazuje na porast proizvodnje nekvalitetnog, lažnog meda koji je prisutan i na hrvatskom tržištu, piše Glas Slavonije. 

Pretplati se na RSS - Med