Smilje

Destilerija iz Gruda otkupila 150 tona smilja

Jedna destilerija iz Drinovaca kod Gruda otkupila je 150 tona smilja izdvojivši za to 300.000 KM, objavio je portal Grude.com. Tvrde da je sve što je ugovoreno uglavnom ispoštovano. U budućnosti će ova destilerija raditi na pretvaranju smilja u ulje tako da će im se svi koji žele moći obratiti i dogovoriti destilaciju, a cilj je naći inozemno tržište koje će moći otkupljivati veće količine. 
 

Počela žetva smilja, a još uvijek vladaju problemi s otkupom

Započela je ljetna žetva smilja na brojnim hercegovačkim plantažama ove biljke od koje se proizvodi skupocjeno eterično ulje, a mnogi uzgajivači još muku muče s plasmanom.
Nakon 2015. godine, kada je krenula “smiljomanija“, ova godina ponudila je optimizam proizvođačima, s obzirom na lošu 2016. i 2017. godinu.

Cijena je kod rijetkih otkupljivača 2 KM, a pojavili su se i Kinezi koji su u Ljubuškom održali sastanak s predstavnicima Općine te im je priča sa smiljem, kako se doznaje, itekako zanimljiva.

 

Uzgajivači smilja i malina mogu se prijaviti za program potpore od 52 milijuna KM

Svi poljoprivrednici s prostora Federacije BiH, koji su uredno upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava, mogu se ove godine prijaviti za program novčanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2018. godinu “Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – Poticaj za poljoprivredu” vrijedan 52,8 milijuna KM, piše Večernji list BiH.

Kinezi dolaze po hercegovačko smilje?

Kilogram zelene mase smilja ove godine koštat će od 1,30 do 2,50 konvertibilnih maraka, a cijenu će odrediti kvaliteta dobivenog ulja, navodi jedan od većih otkupljivača ove biljke. Ističe kako priča s eteričnim uljima u Hercegovini tek počinje te da zasigurno ima svjetlu budućnost. Naime, za otkup eteričnih ulja iz Hercegovine javlja se zanimanje jednog od najvećih svjetskih tržišta - kineskog.

Iz posla sa smiljem otpali oni koji nisu imali strpljenja

Visoke otkupne cijene privukle su mnoge, a Hercegovina je za dvije ili tri godine izrasla u najvećeg proizvođača i uzgajivača smilja. Porast ponude uz još neke razloge oborio je cijene, a mnoge već otjerao iz ovog do jučer obećavajućeg posla.

Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta iz Mostara kaže nam kako su iz posla sa smiljem već otpali oni koji nažalost nisu imali strpljenja.

 

Kina bi mogla spasiti hercegovačke proizvođače smilja

Kinezi stižu u Hercegovinu kako bi saznali više informacija o smilju, a postoji mogućnost i suradnje, potvrdila je ambasadorka Kine u BiH Chen Bo.

- Predstavništvo Kineske asocijacije za trgovinu eteričnim uljima, aromama i začinima će uskoro posjetiti hercegovačku regiju kako bi saznalo više o uzgoju smilja i razmotrilo mogućnost suradnje u proizvodima na bazi smilja.
 

U Zapadnohercegovačkoj županiji poticaje prima više od 100 uzgajivača smilja

Iako je uzgoj smilja u Hercegovini u jednom trenutku postao prava poljoprivredna revolucija danas su mnogi uzgajivači ostali pomalo razočarani odvijanjem situacije oko uzgoja i otkupa ove biljke. No, da stvar bude još 'zamršenija' i danas se u Hercegovini pripremaju novi tereni za uzgoj smilja pa sve to skupa izaziva pomalo nejasnu situaciju gdje jedni kažu da će 'projekt smilje' propasti dok drugi kažu da će smilje ipak postati dobar poljoprivredni biznis koji ima budućnost, piše ABCportal.info.

Razrješenje situacije oko smilja očekuje se tek 2019.

Bijaše to “bum” kakav se u novijoj povijesti Hercegovine ne pamti. Teški strojevi neumorno su ravnali ljuti hercegovački krš meljući ga u prah i pepeo. Sve zbog doskora nezaobilaznog smilja. Ove zime tišina, buka strojeva zamrla , piše Večernji list BiH. Naravno, nisu ih zaustavile učestale oborine, nego splasnuli zanos, posustala “smiljomanija”. Upućeniji u temu nerado pričaju.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH tvrde: Optimalna otkupna cijena za smilje 2 KM

Optimalna otkupna cijena zelene mase smilja je 2 KM po kilogramu, kazao je neki dan u Sarajevu Mirko Bošković, tajnik Grupacije ljekovitog bilja i šumskih plodova Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK) prilikom predstavljanja rezultata trgovinske razmjene u sektoru ljekobilja, šumskih plodova i meda u organizaciji VTK BiH i USAID/Sweden Projekta razvoja tržišne poljoprivrede II (FARMA II). 

U "smiljomaniju" se uključuju veliki: Dvije tvrtke u Stocu i Čapljini traže 150 ha zemljišta

Dvije tvrtke u Stocu i Čapljini traže površinu od 150 hektara kako bi sadile ljekovito bilje, kazao je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ Donko Jović u razgovoru za Večernji list BiH. 

– Imamo tu dvije priče. Jedni idu u projekt s malim površinama, a drugi sade smilje na velikim površinama. Sada imamo slučaj u Čapljini gdje jedna tvrtka iz Njemačke traži površinu od 150 hektara kako bi sadila ljekovito bolje. Ista priča je u Stocu. Ali to je priča velikih.

Pretplati se na RSS - Smilje