Smilje

Proizvođači razvijaju ponudu i vide nove šanse za smilje

Broćanac, mjesto u blizni Posušja. Kod staklenika predstavnike USAID-a dočekuju Martin Soldo, direktor kompanije „Soldo Mont“, i agronom Dragan Ripić. Vrijeme je uzgoja i prodaje sadnica smilja i ostalog ljekovitog bilja, a u ovoj kompaniji ne prestaju sa inovacijama. Kažu da istražuju druge kulture, razmišljaju o unapređenju proizvodnje, a svoju šansu su prepoznali u preradi ljekovitog i aromatičnog bilja. ''Proizveli smo tonu eteričnog ulja, 700 smo prodali, ostalo još čeka kupca'', pojašnjava Soldo.

Hercegovci sade masline i smilje, a ministar poticaje usmjerava u stočarstvo

Danak zbog slabe zastupljenosti hrvatskih kadrova u institucijama u resoru poljoprivrede plaćaju poljoprivredni proizvođači u Hercegovini i Posavini.  Dok se poljoprivrednici u ovim krajevima bore za puko preživljavanje, a mahom se bave biljnom proizvodnjom, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kojim od izbora općih izbora 2014. godine gospodari Šemsudin Dedić, SDA-ov ministar iz Krajine, glavninu poticaja usmjerava u animalnu proizvodnju. Programom poticaja za poljoprivredu u 2018.

Žuto zlato koje je brzo izgubilo sjaj i s pet maraka po kilogramu došlo do jedne marke

Stiglo je još jedno proljeće. Ono u kojem će poljoprivredni proizvođači razmišljati o novim kulturama kojima bi mogli ojačati svoj proračun. Spominju se već sada neke kulture koje su tradicionalno popularne u Hercegovini, ali i neke koje nisu toliko dosad bile popularne, piše Večernji list BiH. Međutim, ono što je sigurno je da jedna kultura više nikad neće doživjeti popularnost kakva joj je bila primjerice 2015. i 2016.

Izvoz eteričnog ulja od smilja smanjen za dva milijuna maraka

Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, izvoz u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda bilježi porast od 8 posto u odnosu na 2017. godinu (+2,8 milijuna KM), uz napomenu da istovremeno raste i uvoz. Ukupno je u 2018. godini u ovom sektoru izvezeno proizvoda u vrijednosti od 39 milijuna KM, dok je uvoz iznosio 17 milijuna KM i za 55% (+5,9 milijuna KM) je veći nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom i dalje iznosi visokih 235 posto (na 1 KM uvoza izvezemo 2,35 KM).

GLJIVE

Seminar na fakultetu Sveučilišta o profitabilnom i održivom smiljarstvu

Razvoj poljoprivrede kao vrlo perspektivne djelatnosti na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine potaknuo je Sveučilište u Mostaru na organizaciju seminara čiji je cilj ukazati na mnoštvo mogućnosti održivog i profitabilnog razvoja proizvodnje i prerade smilja u Bosni i Hercegovini.

Nakon smilja i malina djetelina donosi sreću u ovoj godini

Krenulo je s cijenom od 5 KM po kilogramu da bi prošle godine cijena bila od marke do 1,20 KM. Radi se, dakako, o smilju. Pojam “smiljomanija” udomaćio se u hercegovačkom rječniku, stvorena je fama kako će svako kućanstvo moći živjeti od izvoza i prodaje smilja industriji parfema, piše Večernji list BiH. Nažalost, nedostajalo je realnosti.

Smiljomanija je propala, veliki kupci nisu došli a država nije učinila ništa

Smiljomanija u Hercegovini definitvno je stvar prošlosti. Nakon nekoliko godina euforije oko ovoga posla i sadnje smilja na tisućama hekatar u Hercegovini, sada se došlo u fazu gdje čak ni jesenja berba nije obavljena, piše portal Pogled.ba. "Nije bilo razloga da se smilje bere jer ga više nemamo kome prodati. Zadnja berba je bila početkom ljeta i mislim da je to zadnja veća berba ove biljke u Hercegovini. Cijene su u cijelosti potonule, otkupa skoro više i nema, a veliki broj plantaža je napušten.

Puno smilja u Hercegovini ostalo je neubrano, ohrabruje otvaranje novih tržišta

Situacija sa smiljem krenula se lagano oporavljati, ali to nije ni blizu kako su mnogi očekivali. Nedostaje sustavnosti i državne podrške, ali ohrabruje otvaranje novih tržišta. Dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, Ahmed Džubur, kaže kako se smilje u Hercegovini masovno sadilo prije dvije-tri godine što je za posljedicu imalo enormnu plantažnu proizvodnju koje je procjenjena na blizu dvije tisuće hektara. Na ovaj način je BiH postala najveći plantažni proizvođač smilja na globalnom planu, piše Klix.ba.

Zanimljivi Mile ima rješenje što uraditi od smilja sa svoje plantaže na Mostarskom Blatu

Poljoprivreda sigurno nije djelatnost u ovoj zemlji gdje cvjetaju ruže i gdje se zarađuje veliki novac. Čak što više, poljoprivreda u BiH je na samom dnu po svim statističkim podacima, od proizvodnje do cijena proizvoda i slično. Mnogobrojni su problemi vezani za ovu djelatnost od koje praktično i zapravo ljudi žive. Međutim postoje ljudi koji se ne obaziru na negativnosti i u svemu pokušavaju naći smisao i dobro.

Pretplati se na RSS - Smilje