Smilje

Izvoz eteričnog ulja od smilja smanjen za dva milijuna maraka

Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, izvoz u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda bilježi porast od 8 posto u odnosu na 2017. godinu (+2,8 milijuna KM), uz napomenu da istovremeno raste i uvoz. Ukupno je u 2018. godini u ovom sektoru izvezeno proizvoda u vrijednosti od 39 milijuna KM, dok je uvoz iznosio 17 milijuna KM i za 55% (+5,9 milijuna KM) je veći nego prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom i dalje iznosi visokih 235 posto (na 1 KM uvoza izvezemo 2,35 KM).

GLJIVE

Seminar na fakultetu Sveučilišta o profitabilnom i održivom smiljarstvu

Razvoj poljoprivrede kao vrlo perspektivne djelatnosti na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine potaknuo je Sveučilište u Mostaru na organizaciju seminara čiji je cilj ukazati na mnoštvo mogućnosti održivog i profitabilnog razvoja proizvodnje i prerade smilja u Bosni i Hercegovini.

Nakon smilja i malina djetelina donosi sreću u ovoj godini

Krenulo je s cijenom od 5 KM po kilogramu da bi prošle godine cijena bila od marke do 1,20 KM. Radi se, dakako, o smilju. Pojam “smiljomanija” udomaćio se u hercegovačkom rječniku, stvorena je fama kako će svako kućanstvo moći živjeti od izvoza i prodaje smilja industriji parfema, piše Večernji list BiH. Nažalost, nedostajalo je realnosti.

Smiljomanija je propala, veliki kupci nisu došli a država nije učinila ništa

Smiljomanija u Hercegovini definitvno je stvar prošlosti. Nakon nekoliko godina euforije oko ovoga posla i sadnje smilja na tisućama hekatar u Hercegovini, sada se došlo u fazu gdje čak ni jesenja berba nije obavljena, piše portal Pogled.ba. "Nije bilo razloga da se smilje bere jer ga više nemamo kome prodati. Zadnja berba je bila početkom ljeta i mislim da je to zadnja veća berba ove biljke u Hercegovini. Cijene su u cijelosti potonule, otkupa skoro više i nema, a veliki broj plantaža je napušten.

Puno smilja u Hercegovini ostalo je neubrano, ohrabruje otvaranje novih tržišta

Situacija sa smiljem krenula se lagano oporavljati, ali to nije ni blizu kako su mnogi očekivali. Nedostaje sustavnosti i državne podrške, ali ohrabruje otvaranje novih tržišta. Dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, Ahmed Džubur, kaže kako se smilje u Hercegovini masovno sadilo prije dvije-tri godine što je za posljedicu imalo enormnu plantažnu proizvodnju koje je procjenjena na blizu dvije tisuće hektara. Na ovaj način je BiH postala najveći plantažni proizvođač smilja na globalnom planu, piše Klix.ba.

Zanimljivi Mile ima rješenje što uraditi od smilja sa svoje plantaže na Mostarskom Blatu

Poljoprivreda sigurno nije djelatnost u ovoj zemlji gdje cvjetaju ruže i gdje se zarađuje veliki novac. Čak što više, poljoprivreda u BiH je na samom dnu po svim statističkim podacima, od proizvodnje do cijena proizvoda i slično. Mnogobrojni su problemi vezani za ovu djelatnost od koje praktično i zapravo ljudi žive. Međutim postoje ljudi koji se ne obaziru na negativnosti i u svemu pokušavaju naći smisao i dobro.

Destilerija iz Gruda otkupila 150 tona smilja

Jedna destilerija iz Drinovaca kod Gruda otkupila je 150 tona smilja izdvojivši za to 300.000 KM, objavio je portal Grude.com. Tvrde da je sve što je ugovoreno uglavnom ispoštovano. U budućnosti će ova destilerija raditi na pretvaranju smilja u ulje tako da će im se svi koji žele moći obratiti i dogovoriti destilaciju, a cilj je naći inozemno tržište koje će moći otkupljivati veće količine. 
 

Počela žetva smilja, a još uvijek vladaju problemi s otkupom

Započela je ljetna žetva smilja na brojnim hercegovačkim plantažama ove biljke od koje se proizvodi skupocjeno eterično ulje, a mnogi uzgajivači još muku muče s plasmanom.
Nakon 2015. godine, kada je krenula “smiljomanija“, ova godina ponudila je optimizam proizvođačima, s obzirom na lošu 2016. i 2017. godinu.

Cijena je kod rijetkih otkupljivača 2 KM, a pojavili su se i Kinezi koji su u Ljubuškom održali sastanak s predstavnicima Općine te im je priča sa smiljem, kako se doznaje, itekako zanimljiva.

 

Uzgajivači smilja i malina mogu se prijaviti za program potpore od 52 milijuna KM

Svi poljoprivrednici s prostora Federacije BiH, koji su uredno upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava, mogu se ove godine prijaviti za program novčanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2018. godinu “Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – Poticaj za poljoprivredu” vrijedan 52,8 milijuna KM, piše Večernji list BiH.

Kinezi dolaze po hercegovačko smilje?

Kilogram zelene mase smilja ove godine koštat će od 1,30 do 2,50 konvertibilnih maraka, a cijenu će odrediti kvaliteta dobivenog ulja, navodi jedan od većih otkupljivača ove biljke. Ističe kako priča s eteričnim uljima u Hercegovini tek počinje te da zasigurno ima svjetlu budućnost. Naime, za otkup eteričnih ulja iz Hercegovine javlja se zanimanje jednog od najvećih svjetskih tržišta - kineskog.

Pretplati se na RSS - Smilje