Čak i hoteli i velike javne dvorane trebale bi biti prenamijenjene za one pacijente s lakšim simptomima, kako bi bolnice mogle biti slobodne za liječenje teže oboljelih.

Njemačka je stoga bolje opremljena od svojih europskih susjeda. Za usporedbu, Francuska ima samo oko 7000 kreveta za intenzivnu njegu, a Italija 5.000.

U Velikoj Britaniji ih je tek oko 4.000, a tamošnji je ministar zdravstva rekao da zemlja ima 5.000 dostupnih respiratora.

Čimbenik ovakvih rezultata u Njemačkoj moglo bi biti i rano testiranje. Direktor Instituta za virologiju u Berlinu, Christian Drosten, kaže da su bolest prepoznali rano i da je to dobro u smislu dijagnoze i otkrivanja.

Njemačka ima i mrežu neovisnih laboratorija, od kojih su mnogi počeli testiranja već u siječnju, kad je broj slučajeva još bio vrlo nizak. Procjenjuje se da se u Njemačkoj dnevno može testirati čak 12.000 ljudi.

Svatko tko pokazuje simptome, bio je u kontaktu s nekim kome je potvrđena bolest ili se nedavno vratio iz rizičnog područja može se testirati.

Također, u Njemačkoj je zahvaćenija mlađa i zdravija populacija, za razliku od drugih zemalja. Više od 70 posto ljudi koji su u Njemačkoj zaraženi imaju između 20 i 50 godina. Baš kao i u Skandinaviji, prvi slučajavi zaraze u Njemačkoj su zabilježeni kod osoba koje su se nedavno vratile sa skijanja u Italiji ili Austriji.

Ipak, u zemlji u kojoj je gotovo četvrtina stanovništva starija od 60 godina, postoji strah da će se daljnjim širenjem virusa povećati i broj smrtnih slučajeva.

Još jedno objašnjenje za ovakvu situaciju u Njemačkoj ponudili su talijanski stručnjaci. Oni tvrde da bi to mogla biti činjenica da Njemačka, za razliku od drugih zemalja, nije testirala one koji su već preminuli. To znači da, ako osoba umre kod kuće dok je u karanteni, a prije toga nije hospitalizirana, postoji velika vjerojatnost da neće biti uključena u statistiku.