Bez teretane i znojenja: Tajna najdugovječnijih ljudi koju svatko može kopirati

1,238 ABC portal 28.siječnja 2019. 09:00
DOSTUPNO SVIMA

Želite li biti zdravi, ne trebaju vam utezi ni sprave za vježbanje, a da biste u to uistinu povjerovali obratite pozornost na to kako žive najdugovječniji ljudi na svijetu, piše portal Medium.com, a prenosi britanski Independent.

Pojedinci nastanjeni u takozvanim Plavim zonama, područjima u kojima ljudi dožive dob od stotinu godina deset puta češće od prosjeka, ne dižu utege, ne trče maratone, a nisu ni članovi nekoga fitness kluba.

Umjesto toga žive u okolini koja ih konstantno potiče na aktivnost i kretanje, a da pritom o tomu i ne razmišljaju. Većina ih se bavi vrtlarenjem, tijekom dana puno hodaju i pri obavljanju kućanskih poslova ne koriste pretjerano često električne aparate.

Znanstvenici koji su istraživali život ljudi u Plavim zonama ustanovili su da je jedan od najučinkovitijih načina produljenja životnoga vijeka - kretanje kao sastavni dio svakodnevice. Tvrde da je to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.

Takav način života u današnjem se društvu, u kojemu su mnogi svakodnevno zbog prirode posla prikovani za radne stolove ili kompjutorske ekrane, ne čini previše realističnim.

Prirodno kretanje tijekom dana čini se poput romantične maštarije, no treba podsjetiti da je prije stotinu godina bilo samo 10 posto poslova koji su se obavljali sjedeći, u odnosu na današnjih čak 90 posto. Unatoč tomu i danas postoje brojni načini kojima pojedinac u život može uvesti više kretanja.

Nedavna studija američkog Društva za borbu protiv raka pokazala je da šest sati hodanja tjedno rezultira smanjenjem rizika od preuranjene smrti od posljedica kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva i posljedica karcinoma. Ako vam je to previše, istraživanja pokazuju da su i samo dva sata hodanja tjedno dovoljna da bi se smanjila opasnost od razvoja raznih vrsta bolesti.

Možete započeti hodanje na posao i natrag kući, kažu znanstvenici te dodaju da su jednako učinkovite šetnje s djecom ili unucima do škole i vrtića ili vožnja biciklom do tržnice, pošte ili do prijatelja. 
 

Istraživanja pokazuju da je najbolji način odlaska na posao petnaestminutna šetnja ili vožnja biciklom, no dobra je bilo kakva tjelesna aktivnost. Pritom treba imati na umu da tijekom putovanja do posla biciklom vježbate i produljujete život.

Valja napomenuti i da je hodanje iznimno dobro za um pojedinca. Svakodnevna šetnja smanjuje opasnost od razvoja demencije za čak 40 posto, kaže psihijatar sa švedskoga Karolinska Instituta, Anders Hansen.

Ako ne volite duge šetnje, pokušajte šetati kraće, ali više puta dnevno. Primjerice, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošećite. Ako možete razgibajte se blizu radnog stola ili otiđite vani na ručak i pritom kratko prošećite na svježem zraku. 

Dakle, naša tijela stvorena su za pokret, a ne za sjedenje, no kretanje ne znači nužno odlazak u teretanu ili na fitness. Jednostavno, lagano kretanje može biti jednako učinkovito. I pritom, kažu znanstvenici, hodajte prirodno, onako kako su to čitavog života činili dugovječni stogodišnjaci iz Plavih zona. 

Što se dogodi u tijelu ako se poslije večere prošećete samo 15 minuta?

Stručnjaci uvijek napominju da poslije jela nikako ne bismo smjeli odmah leći. Zapravo je najbolje nakon obroka uputiti se u kratku šetnju, a hodanje će posebno biti korisno ako ga prakticirate poslije večere.
Već dugo slušamo kako je lagana šetnja poslije jela jedna od najboljih stvari koje možete učiniti za svoje zdravlje, no ponekad nam se to čini neizvedivo jer ujutro jurimo na posao, a u pauzi za ručak često ne stignemo otići i prošetati se. Kultura hodanja nakon jela naročito je popularna kod Talijana, koji su već stoljećima upoznati s njezinom dobrobiti za opće zdravstveno stanje i probavu.
Jedna studija sada je pokazala i da je hodanje poslije obroka korisno i za sprečavanje dijabetesa tipa dva. U studiji su sudjelovali stariji ljudi koji su nakon jela 15 minuta hodali na pokretnoj traci, što je utjecalo na manje oscilacije šećera u krvi u narednim satima. Nadalje, istraživanje je otkrilo da su te kratke šetnje nakon večere još korisnije u snižavanju razine šećera u krvi nego 45-minutna šetnja u prijepodnevnim satima ili kasnije popodne. Ova saznanja svakako idu u prilog mnogima koji se tijekom dana ne stignu prošetati poslije jela jer navečer je za to ipak lakše naći vremena.
Mnogi ljudi najveći obrok u danu jedu navečer te najčešće nakon njega odemo sjesti ili leći. Rezultat toga bit će veliko povišenje glukoze u krvi koje može trajati satima, napominje voditeljica studije Loretta DiPietro, profesorica znanosti o vježbanju na George Washington University’s Milken Institute School of Public Health.

A što se točno dogodi u tijelu kada hodamo poslije jela?

Mišići koje koristimo za hodanje koriste glukozu za energiju te je tako "izvlače" iz cirkulacije i na taj način smanjuju količinu glukoze koja ostaje u krvi. Dakle, najbolje što nakon večere možete napraviti jest ustati od stola i kretati se, kaže Andrew Reynolds sa Sveučilišta Otago u Novom Zelandu. 

Daljnjim promatranjima ustanovljeno je da je hodanje poslije jela mnogo učinkovitije od hodanja prije jela kada je riječ o održavanju zdrave razine šećera u krvi. Daljnja istraživanja pokazala su i da hodanje ubrzava vrijeme potrebno da hrana iz želuca dospije u tanko crijevo, što može produžiti osjećaj sitosti nakon jela. Postoje i dokazi koji povezuju ovakav oblik brže probave s manjom pojavom žgaravice i drugim simptomima refluksa.
 

Tagovi:

Komentari

EUR
EMU(EUR)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,955830
Srednji: 1,955830
Prodajni: 1,955830

Jedinica: 100
Kupovni: 25,993477
Srednji: 26,058624
Prodajni: 26,123771

Jedinica: 1
Kupovni: 1,295789
Srednji: 1,299037
Prodajni: 1,302285

USD
SAD(USD)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,665904
Srednji: 1,670079
Prodajni: 1,674254

Jedinica: 1
Kupovni: 1,792649
Srednji: 1,797142
Prodajni: 1,801635

Jedinica: 1
Kupovni: 2,276344
Srednji: 2,282049
Prodajni: 2,287754