Prema dostupnim podacima, ponešto raste indeks pouzdanja potrošača, njihovo raspoloženje i njihova očekivanja, što se pozitivno odražava na potrošnju. Rast prometa u trgovini na malo i rast potrošnje odraz su tri čimbenika - rekordne turističke sezone, oporavka gospodarstva i porezne reforme, kazala je Culi.

Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5 posto, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30 posto kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5 posto, rekreacija sa 6,7 posto, dok se na kulturu troši tek 5,9 posto.

"Naša želja je, a to sustavno promoviramo kroz 20 godina akcije Kupujmo hrvatsko, da u ponudi na našem tržištu bude zastupljeno što više kvalitetnih, hrvatskih proizvoda. Apeliramo na javnost, trgovce i potrošače da kupovinom domaćih proizvoda potiču nastavak rasta potrošnje, samim time i druge pozitivne trendove koji pokreću oporavak gospodarstva", poručila je Culi.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 80 posto hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos.

Culi i Ravlić su se osvrnule i na današnji dan poznat kao "crni petak" napominjući kako hrvatski potrošači još ne kampiraju ispred dućana, ali zasigurno će danas trošiti  - procjenjuje se da bi ta potrošnja mogla iznositi oko 500 milijuna kuna, što je 15 posto više nego lani.