Znači, preživjela je sve, a vjerojatno će i aktualne nepogode, kako ove klimatske tako i neke druge. Čim je objavljeno ovo istraživanje, počelo se s drugim istraživanjem, a to je kako nadopuniti zalihe, sačuvati potrebnu razinu da čovječanstvo ne trpi. Naravno, u slučaju nekih velikih ratova to se ne može kontrolirati niti se o tome može govoriti, ali iz ovog što sad vidimo, nema razloga za pretjeranu brigu. Mora se znati da veliki igrači imaju svoje podružnice tamo gdje se biljka proizvodi i da neće dopustiti poremećaje. A svake godine imamo barem jedno istraživanje o nestanku kave, a nje, ipak, ima. Istina je da često i poskupljuje, ali tu opet životni standard igra važnu ulogu. Kako on raste, rastu i cijene. BiH možda nije najbolji primjer za rast tog standarda, ali globalno je sve povezano - govori nam trgovac. U BiH se, prema neslužbenim informacijama, na kavu troši oko 200 milijuna KM. Trgovac s kojim smo razgovarali kaže da ga to ne iznenađuje. 

Trgovci nisu iznenađeni
- Postoje ranija istraživanja koja idu u smjeru da se došlo do te brojke i to me ne iznenađuje. Imamo puno kafića, znamo koliko se tu troši kave, zatim ljudi u kućama. Kava je ritual, svojevrstan zaštitni znak. Uzmite brojke koje se ne evidentiraju, a to je da imamo puno ljudi vani i kad dolaze kući na odmor, ponesu kavu iz te zemlje da se proba. Puno je toga u igri - kaže nam trgovac. Vlasnik pržionice Robert Pudić također je uvjeren da će kava biti sačuvana i da trendovi koji sad postoje neće biti zaustavljeni. – Trebat će intervenirati i moguće je da se plantaže, zbog rasta temperatura u Africi, presele na Sredozemlje za stotinjak godina. Možda će se tada kava već uzgajati u Grčkoj – govori Pudić. Na kraju dolazimo i do najvažnijeg razloga zbog kojeg se povela rasprava o kavi i o prijetnji nestankom. Radi se o povećanom tržištu u Kini, koja od države u kojoj je glavno piće čaj, postaje sve više država kavopija.