Reformska agenda nije poboljšala poslovnu klimu

464 ABC portal 20.travnja 2018. 11:30
računi
BEZ NAPRETKA

Jedno od glavnih obećanja Reformske agende u BiH je bilo je poboljšanje poslovne klime i konkurentnosti. Međutim i nakon skoro tri godine od usvajanja Reformske agende teško je napraviti ikakvu korelaciju između izmjena zakona, pompeznih obećanja i stvarnih efekata na gospodarstvo, poslovno okruženje i građane. Najrelevantniji verifikatori da se ništa ili skoro ništa nije dogodilo su međunarodni indikatori Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i Svjetske banke (WB) koji pokazuju da je Bosna i Hercegovina rangirana na 103. prema WEF, odnosno 86. mjestu prema WB, globalne liste konkurentnosti, što su najlošije pozicije jedne europske zemlje. Ukoliko ovo stavimo u regionalni kontekst, najbolje rangirana država okruženja je Slovenija na 48. mjestu, zatim Hrvatska na 74., Crna Gora na 77. mjestu i Srbija 78., dok je BiH tek na 103. mjestu u Izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma.

Istraživanje u 2017. je obuhvatilo 137 zemalja svijeta, a rezultati se temelje na anketi 14.000 poduzeća širom svijeta. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, obrazovanje, tržište rada, navodi CCI u priopćenju. Promatramo li posljednji izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja, BiH je uvjerljivo najlošije rangirana zemlja u Europi, dok su neke zemlje regije napravile značajne pomake u poboljšanju poslovne klime i konkurentnosti. Tako se Makedonija nalazi na 11. mjestu, slijedi Slovenija na 37., pa Crna Gora i Srbija na 42. odnosno 43. mjestu, te Hrvatska koja je na 51. mjestu. Bosna i Hercegovina je tek na 86. mjestu, što je pad za 5 pozicija za posljednjih godinu dana, pa je po ovoj ljestvici lošije pozicionirana od afričkih zemalja poput Kenije, Bocvane ili Zambije. 

 

Još jedan verifikator da se ništa značajno nije popravilo u oblasti poslovne klime i konkurentnosti u Bosni i Hercegovini su direktna strana ulaganja (DSU), koja su tijekom 5 godina (2013-2017) iznosila od samo1,53% do 2,98% BDP-a. U usporedbi s regionalnim primjerima za isti period, u Srbiji FDI usudjeluju sa 4,43% BDP-a, u Hrvatskoj 1,11%, te u Sloveniji sa 1,47%.

Posebno indikativan jeste uvid u realnu vrijednost BDP-a navedenih država, gdje je vidljivo da Slovenija sa dosta manjim brojem stanovnika ima gotovo 3 puta, a Hrvatska gotovo 4 puta viši BDP od BiH. To znači da je vrijednost 1% BDP-a u trećem kvartalu u BiH 301 milijuna KM, u Srbiji 800 milijuna KM, u Sloveniji 886 miliona KM, a u Hrvatskoj preko milijardu KM. Kada gledamo direktna strana ulaganja u nominalnom iznosu ona su u do trećeg kvartala 2017. iznosila tek631 milijuna KM u Bosni i Hercegovini, dok su ostale zemlje regije bile ispred. 

Komentari

EUR
EMU(EUR)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,955830
Srednji: 1,955830
Prodajni: 1,955830

Jedinica: 100
Kupovni: 25,948533
Srednji: 26,013567
Prodajni: 26,078601

Jedinica: 1
Kupovni: 1,351722
Srednji: 1,355110
Prodajni: 1,358498

USD
SAD(USD)

Jedinica: 1
Kupovni: 1,724359
Srednji: 1,728681
Prodajni: 1,733003

Jedinica: 1
Kupovni: 1,871047
Srednji: 1,875736
Prodajni: 1,880425

Jedinica: 1
Kupovni: 2,295224
Srednji: 2,300976
Prodajni: 2,306728