Subota, 18 svibnja, 2024
- Oglas -

Radite kao sezonci u Hrvatskoj, evo kako možete imati primanja tijekom cijele godine?!

Sezona je na vratima, a mnogi su već otišli raditi u brojna turistička mjesta u Hrvatskoj, ali i izvan nje. Da sezonskih radnika u Hrvatskoj nedostaje, struka upozorava već dulje vrijeme, a naše radnike zamjenjuju stranci. Za dodatnu, ali i veću zaradu tijekom sezone ipak se odlučuje dio građana diljem zemlje. Prosječne plaće kreću se oko 1.300 eura neto, no sve ovisi i o zanimanju, poslodavcu… Potreba je velika, a kao i obično najviše nedostaje konobara, kuhara i čistača. Najviše sezonaca ove godine tražilo se u Istri i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

“Broj traženih radnika na sezonskim poslovima, u razdoblju od siječnja do travnja 2024. godine iznosi 13.373, što čini 13,4 % u ukupno traženim radnicima u istom razdoblju. Najveći broj traženih radnika na sezonskim poslovima većinom se odnosi na turističku djelatnost pa tako obuhvaća djelatnost pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (7.546 radnika ili 56,4 % od ukupno traženih na sezonskim poslovima), zatim umjetnost, zabavu i rekreaciju (1.284 radnika ili 9,6 %) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (1.253 radnika ili 9,4 %)”, kazali su za Danas.hr iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Kada se gleda geografski, najviše sezonskih radnika u 2024. godini traženo je u Istarskoj (24,0 %) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (18,3 %). Najtraženija zanimanja sezonskih radnika ponovno su konobari, kuhari i čistačice.

Što je stalni sezonac i koja prava ima?

No, što kad sezona završi i ljudi se počnu vraćati? Koja su njihova prava i mogu li primati naknadu, imati mirovinsko? Provjerili smo u HZZ-u. U Hrvatskoj postoji status stalnog sezonca.

Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjeru stalni sezonac kako bi se osigurala financijska podrška radnicima sezoncima u razdoblju u kojem ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima kao podnositeljima zahtjeva iz svih djelatnosti, koji tijekom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja – navode iz HZZ-a. Ciljana skupina mjere su osobe koje su u kontinuitetu radile najmanje 6 mjeseci, a ne duže od 9 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje 1 sezonu (najmanje 6 mjeseci), a trajanje mjere je do 6 mjeseci. Vezano uz visinu subvencije, HZZ financira poslodavcu 100 % troška produženog mirovinskog osiguranja za prva 3 mjeseca, a sljedeće razdoblje u najdužem trajanju od 3 mjeseca 50 % troška produženog mirovinskog osiguranja.

Osoba uključena u mjeru, stalni sezonac, dobiva novčanu pomoć koja se isplaćuje za najviše 6 mjeseci produženog mirovinskog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju izračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Naime, novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 %, a za preostalo vrijeme korištenja 30 % od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70 %, a za preostalo vrijeme korištenja 35 % iznosa prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini. Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom. Novčana pomoć stalnim sezoncima isplaćuje se, sukladno odredbama članaka 43. i 44. Zakona o tržištu rada (NN 118/18, 32/20, 18/22).

Obveze poslodavca

Postoji tu i obveze poslodavca koje su regulirane Ugovorom o sufinanciranju stalnog sezonca koji potpisuju poslodavac i Zavod može zadržati broj zaposlenih na neodređeno vrijeme utvrđen na dan podnošenja zahtjeva ili nadoknaditi broj zaposlenih na neodređeno vrijeme u roku od 60 dana od isteka ugovornog razdoblja.
osigurati, po isteku trajanja mjere, zapošljavanje stalnih sezonaca u sljedećoj sezoni u trajanju od najmanje 6 mjeseci, osim ako, uslijed objektivnih razloga na strani stalnog sezonca, Zavod koristeći diskrecijsko pravo ne utvrdi da zapošljavanje nije moguće.
poslodavac je obvezan redovito uplaćivati doprinose za sufinanciranu osobu u tekućem mjesecu za prethodni mjesec sukladno primjenjivim propisima.

Obveze stalnog sezonca
– prihvatiti zapošljavanje u sljedećoj sezoni u trajanju od najmanje 6 mjeseci.
– obavijestiti Zavod o svakoj promjeni u statusu osiguranika produženog mirovinskog osiguranja (npr. zapošljavanje kod drugog poslodavca).

Kada stalni sezonac mora vratiti novac

Ako stalni sezonac koji je prihvatio zaposlenje kod istog poslodavca u idućoj sezoni u trajanju od najmanje šest mjeseci okonča radni odnos prije isteka navedenog razdoblja, a za to ima opravdan razlog, dužan je o navedenom pisano obavijestiti Zavod. Pod opravdanim razlogom smatraju se sve situacije iz kojih se na nedvojben način može zaključiti da stalni sezonac neće moći izvršiti obvezu zaposlenja u narednoj sezoni u trajanju od minimalno 6 mjeseci, poput zapošljavanja, preseljenja, bolesti, odlaska u mirovinu i sl. Ako je stalni sezonac okončao radni odnos, a da za to nije imao opravdan razlog, dužan je Zavodu vratiti isplaćene iznose novčane pomoći (i to za onaj broj mjeseci koliko je zaposlenje u idućoj sezoni kraće od predviđenog).

U 2023. godini ukupno je u mjeru stalni sezonac novouključeno 5.377 osoba, a u prva tri mjeseca ove godine novouključeno je 2.349 osoba.

Prijava u evidenciju nezaposlenih osoba HZZ-a nije obavezna

No postoje i oni koji nemaju status stalnog sezonca, ali odu raditi. Iz HZZ-a su nam objasnili stječu li ona neka prava i imaju li pravo na naknadu.

Prijava u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nije obavezna, već se osoba prijavljuje kada je spremna aktivno tražiti posao i u tome joj je potrebna podrška Zavoda. Po završetku radnog odnosa, ako se na to odluči, osoba se ima pravo prijaviti u evidenciju nezaposlenih osoba. Tko se može smatrati nezaposlenom osobom, propisano je Zakonom o tržištu rada (Narodne novine, broj 118/18, 32/20, 18/22).

Kako naglašavaju iz HZZ-a, to se odnosi i na sezonsko kao i na svako drugo zaposlenje. Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ostvaruje se po prestanku radnog odnosa, a regulirano je Zakonom o tržištu rada. Isti taj Zakon propisuje i u kojim uvjetima osoba ostvaruje navedeno pravo, kao i trajanje i visinu ostvarene novčane naknade.

Ključno je da osoba u trenutku prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca te da radni odnos nije završio njezinom voljom ili krivnjom. U slučaju da osoba može ostvariti pravo na novčanu naknadu, bitno je se da se prijavi u evidenciju nezaposlenih osoba te podnese zahtjev za novčanu naknadu unutar 30 dana od dana završetka radnog odnosa, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, bolovanja, rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta.

“Pravo na novčanu pomoć osobe osigurane na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove te na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ostvaruje se temeljem Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, br. 118/18, 32/20)”, kazali su iz HZZ-a.

Pravo na novčanu pomoć ima stalni sezonac kojem Hrvatski zavod za zapošljavanje odobri i sufinancira troškove produženog mirovinskog osiguranja sukladno uvjetima i načinu korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja te koji u roku od 30 dana od dana stjecanja statusa osiguranika produženog mirovinskog osiguranja podnese zahtjev za novčanu pomoć (stalni sezonac je osoba osigurana na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, osoba koja je provela na radu najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca u kontinuitetu i koja će kod tog poslodavca raditi najmanje jednu sezonu).

Novčana naknada za sezonce ako nisu u statusu stalnog sezonca
Novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti po prestanku rada u sezoni može ostvariti osoba koja nema status stalnog sezonca i koja ispunjava sljedeće uvjete:

da u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavi i podnese zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa kojoj radni odnos nije prestao njezinom krivnjom, voljom ili u sporazumu s poslodavcem

Napominju iz HZZ-a da se u vrijeme provedeno na radu za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ne uračunava vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove za koje je stalni sezonac ostvario pravo na novčanu pomoć.

Pravo na zdravstveno osiguranje ne ovisi o prijavi u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te se regulira odvojeno, prijavom na HZZO.

Sezona utjecala na nezaposlenost
Sezonski čimbenici utjecali su na kretanje broja nezaposlenih u evidenciji Zavoda tijekom 2023. godine.

“Broj nezaposlenih osoba najviše se smanjio tijekom proljetnih mjeseci, a zatim je od srpnja došlo do njegova blagog povećanja. Gledajući prvih šest mjeseci u 2023. godini, broj nezaposlenih se mjesečno u prosjeku smanjivao za 4,2 %, a uspoređujući stanje krajem siječnja sa onim krajem lipnja, u lipnju je broj nezaposlenih smanjen za čak 19,3 %. U 2023. godini najveći broj nezaposlenih zabilježen je u siječnju (122.369), a najmanji je broj nezaposlenih bio u svibnju (97.758)”, kažu u HZZ-u.

U prva četiri mjeseca, kažu iz Zavoda, prosječni se broj nezaposlenih smanjio sa 114.421 u 2023. godini na 111.017 u 2024. godini, što je smanjenje od 3,0 %.

Facebook komentari

Povezane vijesti

48,256FanovaLajkaj
850PratiteljaPrati
190PratiteljaPrati
- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_imgspot_img

Najpopularnije vijesti