Sindikalna potrošačka košarica u mjesecu kolovozu u Federaciji BiH iznosila 3.322 KM, dok je u RS-u skoro 2.500 KM. Kako je moguća tolika razlika iznosa potrošačkih košara u jednoj zemlji objasnio je Admir Čavalić.
Predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Admir Čavalić je pojasnio na svom X profilu da zavodi i agencije za statistiku prate indeks potrošačkih cijena, a ne iznose potrošačkih košara.
Tako je i u Europskoj uniji. Potrošačke korpe objavljuju sindikati shodno vlastitoj metodologiji i zbog toga se zovu sindikalne potrošačke korpe. Prema njegovim riječima, vrlo je teško koristiti ove podatke za neku ozbiljnu ekonomsku i političku raspravu.
“Uzmimo samo npr. sindikalne potrošačke korpe za dva BiH entiteta: U FBiH za mjesec dana treba 3.322 KM, dok u RS skoro 2.500 KM. Dakle, u okviru jedinstvenog ekonomskog prostora razlika je oko 800 KM (jedna medijalna plaća)”, naveo je.
On je predstavio i komparaciju sa minimalnom potrošačkom košarom iz Srbije (koju ne objavljuju sindikati), onda je razlika između federalne potrošačke košare i one u Srbiji gotovo 2.500 KM, koliko iznosi košara u RS.
Suština je, kako kaže, da je ovaj indikator nepouzdan i često se ciljano precjenjuje (od sindikata) ili potcjenjiva (od vlada).
“Ovo svakako ne znači da cijene uslijed inflacije ne rastu, već prije svega da moramo biti precizni pri praćenju trendova u ekonomiji – i u vezi refleksija u politici”, zaključio je.
Inače, u razgovoru za Klix.ba predsjednik Udruge potrošača “Futura” iz Mostara Marin Bago izjavio je kako se subvencijama o mnogim odlukama može smanjiti potrošačka košara.
To je jučer trebalo uraditi, znamo da je potrošačka košara 3.300 KM i to je stravična cifra. U obiteljima gdje dvoje radi i ima prosječnu plaću nedostaje im nekoliko stotina maraka da izmire potrošačku košaricu. Stravičan je podatak da čovjek sa prosječnom plaćom ne može prehraniti obitelj jer je prosječna plaća 1.200 KM, a obitelji treba 1.500 KM za hranu. To su sve stravični podaci”, kaže Bago.
Također navodi da se trgovcima koji na štetu potrošača žele ostvariti profit i podižu cijene može i treba stati ukraj.
“Kod nas je ostvarivanje ekstraprofita zabranjeno, zabranjen je monopol. Jednostavno trebamo braniti svoje interese i svoju zemlju i sebe. U digitalnom poslovanju se može saznati koliko se nešto platilo i za koliko se prodaje”, poručio je.
