Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, dao je intervju za Süddeutsche Zeitung u kojem je govorio o svom mandatu, a posebno je bio otvoren o razlozima ostavke na ovu poziciju.
Prvo pitanje u intervjuu odnosilo se na njegovu ostavku, koju je najavio prije nekoliko dana. Točnije, Schmidt se osvrnuo na pritiske koje je doživljavao u posljednjim mjesecima svog mandata.
„Osjećao sam da pritisak raste ne samo na mene, već i na same strukture Daytona. Bilo mi je važno osigurati da sama funkcija nastavi postojati. Ukidanje, bez postizanja postavljenih ciljeva, a nažalost oni su do sada samo djelomično postignuti, značilo bi da se dovodi u pitanje cijeli Daytonski mirovni sporazum, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a. A to bi bilo neodgovorno u vrijeme kada se secesionističke izjave iz Republike Srpske intenziviraju“, rekao je Schmidt.
Dodao je da su mu bile potrebne „drugačije okolnosti“ da bi ostao na mjestu visokog predstavnika, te je rekao da nema dovoljno podrške za nastavak mandata. Međutim, kako je istaknuo, europske zemlje su bile uz njega, posebno Njemačka i Europska unija.
„Podrška je svakako postojala. I London se jako zalagao za očuvanje Ureda visokog predstavnika (OHR) i osobno me podržavao. Puno podrške stiglo je iz Rima i drugih prijestolnica. Ali bilo je razgovora iza kulisa u kojima nisam sudjelovao, samo sam čuo da su bili vrlo intenzivni“, rekao je.
Schmidt je ponovio svoj stav da u Bosni i Hercegovini nema „sukoba civilizacija“, te je istaknuo da se muslimansko stanovništvo suočava s velikim brojem uvreda, koje služe stvaranju atmosfere za odcjepljenje RS-a. Također je objasnio koje političare smatra odgovornima za blokade u Bosni i Hercegovini.
„U drugom domu parlamenta, Domu naroda, Hrvati i Srbi su više puta spriječili kvorum za donošenje odluka, a time i usvajanje zakona. Također, zakonodavci nisu usvojili gotovo ništa od mjera koje je Vijeće Europe zahtijevalo za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Zbog toga će Bosna i Hercegovina vjerojatno završiti na sivoj listi zemalja s rizikom od pranja novca. Ovo je pravi korak unatrag za zemlju“, rekao je Schmidt.
Na izravno pitanje o naporima Rusije da zatvori OHR, te o porukama Sjedinjenih Američkih Država, koje se čine na istom putu, Schmidt je rekao da nije siguran u ishod i u mogući raspad Bosne i Hercegovine.
„Ne zna se kamo će te centrifugalne tendencije na kraju odvesti. Ali Bosna danas nije Bosna iz 1991., kada je u zemlji bilo puno oružja zbog snažne prisutnosti Jugoslavenske narodne armije“, dodao je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
Izjavio je da će se Vijeće za provedbu mira (PIC) sastati početkom lipnja, kada se očekuje imenovanje novog kandidata za visokog predstavnika u BiH. Međutim, Schmidt nije isključio mogućnost da ostane na toj poziciji i nakon sjednice.
„Kandidati za mjesto visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ne rastu na drveću. I osoba mora imati određeni prag tolerancije. Ali uvjeren sam da će se netko naći. Zemlji i dalje treba visoki predstavnik, sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije ljudima pružaju određenu sigurnost“, rekao je.
Na kraju intervjua također je izjavio da će svom nasljedniku poručiti da ne vjeruje obećanjima političkih lidera i da se ne ustručava isticati svoje sposobnosti i kompetencije, a osvrnuo se i na izjave Milorada Dodika u kontekstu proglašenja neovisnosti RS-a.
„Dodik je upravo rekao da bi, ako bih pokušao donijeti novu odluku o državnoj imovini koja nije u skladu s njegovim stavovima, to bio casus belli za neovisnost RS-a. Bez obzira na mene osobno, vjerujem da će se međunarodna zajednica odlučno suprotstaviti takvim stavovima i da neće podleći pritiscima“, rekao je Christian Schmidt.
www.abcportal.info
