State Department objavio je godišnji izvještaj o praksi ljudskih prava za 2022. godinu, a u posebnom dijelu konkretno su su se osvrnuli na Bosnu i Hercegovinu. U izvještaju, između ostalog, spominju se i pojedini političari i njihov stav po pitanju ljudskih sloboda.
U šestom odjeljku izvještaja imenovanom pod “Diskriminacija i društvene zloupotrebe”, između ostalog, spominju se i djela nasilja, kriminalizacije i druge zlouporabe na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili izražavanja, ili spolnih karakteristika.
U izvještaju, State Department je napisao da je tijekom 2022. godine u BiH “nasilje nad LGBTQI+ osobama bilo široko rasprostranjeno”.
Dodaje se kako je, usprkos prijavljenom napretku, kazneno gonjenje napada i drugih zločina počinjenih nad LGBTQI+ osobama generalno ostalo “odloženo i neadekvatno.”
Nadalje, navodi se kako su neke političke stranke iskoristile Povorku homoseksualaca u lipnju kako bi istakle svoje anti-LGBTQI+ stavove, promovirajući dodatni online govor mržnje.
U tom kontekstu, State Department spominje lidera NiP-a Elmedina Konakovića i Faruka Kapidžića, istaknutog člana SDA i bivšeg ministra u Kantonu Sarajevo.
“Član vladajuće koalicije Narod i pravda (NiP) u Vladi Kantona Sarajevo, kao i najveća bošnjačka etnonacionalistička stranka SDA, javno su se protivili Maršu ponosa. Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković objavio je na svom privatnom Facebook profilu u jutarnjim satima Povorke ponosa da ne podržava takvu ‘promociju seksualnosti'”, navodi se u izvještaju.
Što se tiče Kapidžića, State Department je citirao njegove navode da je zatvaranje nekih od glavnih prometnica u Sarajevu na dan Povorke ponosa “napad na prava i dostojanstvo građana Sarajeva”.
“Iz ogranka SDA u Sarajevu navode da su zatvaranje prometnica zbog Povorke ponosa ‘napad na prava i dostojanstvo građana Sarajeva’. Istaknuti član SDA i bivši ministar u Kantonu Sarajevo, Faruk Kapidžić, usporedio je Povorku ponosa sa opsadom Sarajeva 1992-1995, izazvavši negativne reakcije građana koji su proživjeli opsadu”, napisali su.
Osim sadržaja u ovom odjeljku, State Department je u svoj godišnji izvještaj uvrstio i rad Tužiteljstva BiH, slobodu medija i ophođenje političara prema novinarima, slobodu učešća u političkom procesu, korupciju i nedostatak transparentnosti u vladi te stav vlade prema međunarodnoj i nevladinoj istrazi navodnih zlouporaba ljudskih prava.
