Hrvatski sabor izglasao je danas Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u BiH. Od 87 zastupnika koji su glasali, ‘za’ su bila njih 83, tri su bila suzdržana, a jedan protiv.
Lijeva oporba u glasanje se nije uključila. Protiv je glasala Dalija Orešković (DOSiP), suzdržano je bilo dvoje SDSS-ovih zastupnika te predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Uz vladajuće su podršku dali i nezavisni Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, zastupnici Mosta te Ivica Baksa (NPS). Iako su nacionalne manjine dio vladajuće koalicije, Hodžić je ipak nije podržao.
“Od sedam sadržajnih točaka koji je izvorni prijedlog Rezolucije sadržavao, 6 i pol je odstranjeno i dobili smo jednu vrlo razvodnjenu Rezoluciju, razvodnjenu limunadu. Mi ćemo ju podržati i ovakvu jer nam je stalo da se spominje hrvatsko pitanje”, kazao je Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) uoči glasanja.
Dodao je kako je to samo pokazatelj izostanka ozbiljne vanjske politike, a HDZ-ov Dario Pušić uzvratio kako Hrvatska nikada od rata nije snažnije zastupala položaj Hrvata u BiH nego danas.
“Dolaskom Andreja Plenkovića na mjesto premijera hrvatsko pitanje u BiH se podiglo i na europsku razinu, a rezultati su itekako vidljivi”, ustvrdio je.
Vi ste bili za građansku Bosnu protiv svog naroda kada je bilo najpotrebnije, poručio je Raspudiću HDZ-ov Ante Deur, a Raspudić naglasio kako je to neistina.
Ranije danas, podsjetimo, Domovinski pokret, kao predlagatelj, odbio je svih osam amandmana Kluba zastupnika Mosta na Rezoluciju. Most ih je podnio smatrajući DP-ov konačni prijedlog “razvodnjenim” nakon usuglašavanja s HDZ-om.
Prije glasanja o Rezoluciji, glasalo se i o osam navedenih amandmana i ni jedan nije prošao jer nije dobio potrebnu većinu saborskih zastupnika.
Kako kažu iz Mosta, među njihovim amandmanima su i neki zahtjevi koje je DP prvotno predlagao.
Iz Mosta su naglasili da su zatražili proširenje ciljeva Rezolucije tako da hrvatsko nacionalno pitanje ne bude svedeno isključivo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nego da se jasno zagovara cjelovita ustavno-politička reforma koja će uzeti u obzir i modele koji uključuju uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskih predstavnika ili teritorijalni preustroj koji podrazumijeva i većinski hrvatski entitet.
Upravo se to, rekao je Nikola Grmoja (Most), spominjalo u prvotnoj verziji DP-ove Rezolucije koja se sada, ocijenio je, svodi na promašen cilj.
Predlagatelj, predsjednik DP-a i potpredsjednik Sabora Ivan Penava pojasnio je pak da se amandman ne prihvaća “jer predloženi tekst značajno mijenja sadržaj i opseg Rezolucije te uvodi modele ustavnog preuređenja BiH koji nisu predmet ove Rezolucije”.
Iz Mosta su tražili da se u Rezoluciju uvrsti i poziv Vladi RH da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući i pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH. Prvotni prijedlog je i to sadržavao, ali je zbog HDZ-ove politike dodvoravanja uklonjen, istaknuli su iz Mosta na što im je Penava odgovorio da “Rezolucija nije mjesto za propisivanje konkretnih instrumenata vanjske politike RH”.
Klub Mosta amandmanom je predložio i zaštitu Hrvata na području cijele BiH, uključujući i entitet Republiku Srpsku, proglašavanje personom non grata političkih dužnosnika koji potiču izborni inženjering i svojim djelovanjem negiraju prava hrvatskog naroda da bude suveren i konstitutivan, kao i zabranu ulaska u RH osobama koji negiraju i vrijeđaju hrvatski identitet, Hrvatsko vijeće obrane i druge važne odrednice hrvatskog naroda u BiH.
No, predlagatelj je poručio da bi se time zadiralo u ovlasti izvršne vlasti te međunarodnopravne obveze RH.
Mostovi zastupnici tražili su i reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava u slučajevima gdje postoje osnovane sumnje na zlouporabe, a Penava je priznao da su pojedini prvotni prijedlozi izmijenjeni ili izostavljeni “zbog potrebnog stupnja suglasnosti za donošenje Rezolucije”.
– Ovo je jedna od najtežih optužbi iz usta koalicijskoj partnera HDZ-a. Snažno ste optužili premijera Plenkovića i HDZ da ste morali odustati od sasvim legitimnog zahtjeva kako bi Rezolucija prošla, poručio je Grmoja DP-u.
Most je također zahtijevao da suradnja RH bude sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim čimbenicima u BiH, a ne samo s jednom strankom ili jednom političkom organizacijom, kao i brisanje Mostarskog sporazuma iz preambule Rezolucije jer je, kako su naveli, riječ o međustranačkom dogovoru koji nije riješio ključne probleme i koji ne zaslužuje biti dio službenog dokumenta Republike Hrvatske.
Penava je na kraju pozdravio inicijativu Kluba Mosta s amandmanima za koje kaže da su “vrlo konstruktivni i bliski”.
No, dodao je, konačni tekst Rezolucije je plod aktualnog političkog trenutka i konstelacija u Hrvatskoj i prethodnog dogovora unutar vladajuće koalicije s ciljem osiguranja izglasavanja same Rezolucije u Saboru.
Grmoja je uzvratio da je DP krenuo s dobrim namjerama i motivima, ali da je prezentirana verzija u potpunosti oslabljena i razvodnjena.
– Svjestan sam da je na vas izvršen snažan pritisak od Frke Petešića i premijera Plenkovića, dodao je.
Most, također, smatra kako je konačni prijedlog Rezolucije “razvodnjen” te su zato podnijeli osam amandmana, među kojima su i neki zahtjevi koje je, ističu, DP predlagao prije usuglašavanja s HDZ-om. No, DP kao predlagatelj, i ostatak vladajućih su ih odbili.
“Ivan Penava je danas potvrdio da su od svih bitnih zahtjeva morali odustati pod pritiskom Plenkovića i njegovih mentora”, kazao je Grmoja, nakon čega je Hrvoje Zekanović (HDS) preko mobitela pustio snimku na kojoj se čuje kako Grmoja uzvikuje “svi za Komšića”.
“Prijedlozi, tipa treći entitet, treća ili deseta izborna jedinica su priča koju mi tražimo 30 godina, to nije nikakva novost, no upozoravam da nam ne trebaju radikalizacija i sukob nego prijatelji i partneri u BiH i međunarodnoj zajednici”, rekao je HDZ-ov Nevenko Barbarić.
Predsjednik DP-a Penava naglasio je kako mu je posebno drago što se svi u sabornici, i lijevi i desni, slažu oko ključnog – jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda uz ostala dva naroda u BiH te potpore europskom putu BiH.
“Iščitavajući nastupe predstavnika unitarističke politike unutar BiH, njih dogovor s Hrvatima ne zanima, nastavljaju raditi na dekonstituiranju položaja hrvatskog naroda u BiH. S ovom Rezolucijom jasno poručujemo da ćemo se tome jasno znati suprotstaviti”, poručio je.
Rezolucijom se kroz devet točaka poziva Vladu da nastavi pružati potporu ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH u okviru reforme političkog sustava kojom bi se osigurali pošteni izbori i na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike. Pri tome, navodi se, Sabor podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH kojima bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata, “uključujući prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH”.
U Rezoluciji stoji i da Sabor s osobitom pozornošću prati izborne procese u BiH te “pritom osuđuje otvorene pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izaslanika u domovima naroda te drugim tijelima”.
Rezolucijom, usklađenoj na razini parlamentarne većine, a prvenstveno s HDZ-om, Hrvatima u BiH daje se institucionalna podrška Republike Hrvatske u osnaživanju njihova političkog položaja te se pripadnike hrvatskog naroda koji imaju državljanstvo BiH poziva da ostvare svoje biračko pravo na predstojećim općim izborima 4. listopada radi ostvarivanja svoje legitimne zastupljenosti.
Vladu se poziva da nastavi pružati financijsku i političku podršku različitim institucijama hrvatskog naroda u BiH, na korištenje svih političkih, pravnih i diplomatskih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama kako bi se zaštitili interesi Hrvata u BiH, te ističe potpora europskom putu BiH.
Sve hrvatske državne institucije poziva se na nastavak suradnje s Hrvatskim narodnim saborom BiH, Parlamentarnom skupštinom BiH i ostalim institucijama u okviru međuparlamentarne suradnje.
U preambuli Rezolucije, između ostalog, ističe se i povijesna uloga Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, a vrednovanje uloge Herceg-Bosne u obrani hrvatskih krajeva u BiH, istaknuo je Penava, osobito je važno za Domovinski pokret, prenosi Hina
Sabor RH današnju 10. sjednicu završio glasovanjem i zastupnici odlaze na ljetnu stanku. Predsjednik Hrvatskog sabora zakazao je sljedeću, 11. sjednicu za 15. rujna.
www.abcportal.info
