Balkanska nefropatija odnijela je brojne žitelje Brodsko-posavske županije, a znanstvenici su napokon potvrdili uzročnika – otrov iz biljke vučja stopa koji je godinama nesvjesno unesen kroz kruh i brašno.
Balkanska nefropatija desetljećima je bila velika neistražena bolest prisavskog dijela Brodsko-posavske županije koja je odnijela brojne živote. Posljednjih godina brojna istraživanja napokon su pridonijela otkrivanju njezina uzroka i uvođenju prevencije, zbog čega je bolest danas gotovo u potpunosti nestala.
Potresna svjedočanstva mještana: “Bolest nije birala, svaka kuća je imala oboljele”
Koliko je endemski nefritis bio opasan i nepredvidiv, za HRT su posvjedočili sami mještani Slavonskoga Kobaša, sela koje je podnijelo najveći teret ove pošasti pa je po njemu bolest i dobila naziv “kobaška bolest”.
Antunu iz Slavonskoga Kobaša opaka je bolest odnijela oca kada je imao samo 12 godina. – Svaka kuća je imala oboljele, prije ili kasnije. Moj otac je obolio s nepunih 40 godina, a umro je u 65. godini – prisjeća se Antun Klasko, opisujući koliko je bolest bila teška i varljiva: – Pričao bi: “Daj mi vreću od 80 kila, sad bih je sam bacio”, a bio je crven u licu. Nitko ne bi rekao da je bolestan. To je bilo 2. veljače, a već 24. veljače je umro.
I gospodin Antun Pišonić ostao je bez oca kojeg je bolest zadesila dok je bio na radu u Njemačkoj. – Iznenada se javila slabost. Tamošnji liječnici su odmah prepoznali o čemu se radi čim su vidjeli da je iz Kobaša. Već tada se u Njemačkoj znalo za tzv. tip “kobaške bolesti” te je odmah upućen na dijalizu – navodi Pišonić.
Otkriven uzročnik: Krivac je otrov iz biljke vučja stopa
Istraživanja ove teške bubrežne bolesti započela su još sredinom 50-ih godina prošloga stoljeća, a danas se sa sigurnošću zna što ju je uzrokovalo.
– Poklopilo se da je definitivni uzrok biljka vučja stopa, čiji je otrov unošen u organizam kroz sjemenke žita. Ljudi su je nesvjesno konzumirali kroz pšenicu, brašno i kruh. Ipak, bolest neće nastati kod svakoga. Ona nije nasljedna, ali se razvija kod genetski predisponiranih osoba – pojasnila je dr. Nikolina Bukal Ćaleta, specijalistica nefrologije i predsjednica Brodskog društva za balkansku nefropatiju.
Napredak tehnologije i povijesni uspjeh brodskih liječnika
Bolesti danas u posavskim krajevima gotovo i nema, iako se pšenica i dalje masovno sije. Razlog tome je znatno sophisticatednija tehnika obrade i čišćenja žita nakon žetve, napredak medicine, ali i dugogodišnji rad na edukaciji stanovništva.
– Početkom ovog stoljeća bilo je puno rada na edukaciji i provođeni su masovni pregledi. Oni će u jednom trenutku opet zaživjeti kako bi se kontroliralo stanje – najavio je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije prim. dr. sc. Ante Cvitković.
Inicijativu za ponovne masovne preglede podržavaju i mještani poput umirovljenog profesora Ivana Lalića, koji je također zbog te bolesti izgubio oca, ističući važnost kontinuirane brige o zdravlju stanovništva.
Zanimljivo je spomenuti da su pionirska istraživanja stručnjaka iz slavonskobrodske opće bolnice ušla u samu povijest svjetske medicine – njihovi radovi o endemskoj nefropatiji citirani su u više od tisuću znanstvenih radova diljem svijeta.
www.abcportal.info
