Na predstojećim općim izborima u Bosni i Hercegovini, glasački listić bit će nevažeći ako se ne glasa za političku stranku, što je, prema ocjenama mnogih analitičara, uvod u potpuno zatvaranje kandidacijskih lista, pišu Nezavisne.
U Bosni i Hercegovini do sada se koristio sustav poluotvorenih lista. Razlika između zatvorenih i poluotvorenih lista je u tome što kod zatvorenih birač može glasati isključivo za političku stranku i nema mogućnost glasanja za pojedinačne kandidate, pa u parlament ulaze prvi kandidati s vrha liste ovisno o broju osvojenih mandata.
Kod poluotvorenih lista, birači su mogli glasati za stranku, ali i za do tri pojedinačna kandidata s iste izborne liste. Ti preferencijalni glasovi omogućavali su kandidatima s nižih pozicija na listi da preteknu one sa samog vrha, pod uvjetom da osvoje najmanje 20 posto ukupnog broja glasova koje je ta stranka dobila.
Nove glasačke opcije: Glasanje za brojeve, a ne za imena
S obzirom na to da će na predstojećim izborima birači biti obvezni glasati za političku stranku jer će u suprotnom njihov glas biti nevažeći, postavlja se pitanje je li BiH zatvorila liste “na mala vrata”.
Točnije, birači će moći dati preferenciju kandidatima uz naziv političke stranke, ali na način da označavaju brojeve pod kojima se kandidati nalaze. Birači tako više neće moći pojedinačno glasati samo za kandidata bez odabira stranke ako žele da njihov glas bude važeći.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je ovo velika promjena i praktično povratak zatvorenim listama:
„Obveza glasanja za politički subjekt sužava prostor za slobodnu odluku pojedinca i prisiljava ga da se odluči za stranku. Sama činjenica da glasamo za brojeve, a ne za imena i slova, čini odluku teškom. Malo tko će koristiti dopunske glasačke listiće i baviti se imenima, pa su stranke koje su se zalagale za zatvorene liste konačno dobile svojih pet minuta.“
Politički konsenzus oko vraćanja mandata strankama
Inače, kada su u pitanju političke stranke iz Republike Srpske, i vlast i oporba još su prije više od pet godina zagovarali zatvaranje izbornih lista, ističući da bi mandat trebao pripadati političkoj stranci, a ne pojedincu.
Tadašnja radna skupina oporbenih stranaka zalagala se za zatvaranje lista objašnjavajući to potrebom za suzbijanjem “masovnog fenomena prodaje zastupnika”, dok je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik isticao da su otvorene liste osnova političke korupcije.
„Otvorene liste su osnova političke korupcije jer se u određenim općinama točno zna cijena prelaska određenog vijećnika iz jedne opcije u drugu. Zatvorene liste omogućile bi uspostavu zdravije demokratske borbe i stabilnije institucije“, tvrdio je tada Dodik.
Kraj unutarstranačkim “ratovima” i manipulacijama biračkih odbora
S otvorenim listama problem za političke stranke bio je i taj što su poticale unutarstranačke sukobe, jer su kandidati često radili protiv vlastitih stranačkih kolega lobirajući isključivo za svoje preferencije.
Osim toga, otvorene liste bile su podložne zlouporabama na biračkim mjestima, gdje su se nakon zatvaranja dopisivali glasovi preferiranim kandidatima. Na predstojećim izborima u listopadu 2026. godine takve manipulacije bit će znatno otežane jer će uvedeni skeneri prebrojavati glasove odmah nakon što birač ubaci listić.
www.abcportal.info
