Prije točno 31 godinu, 5. kolovoza 1995., na Kninskoj tvrđavi hrvatski branitelji razvili su 20-metarsku hrvatsku zastavu. Taj čin simbolizirao je oslobođenje Knina i drugih okupiranih područja te označio kraj višegodišnje srpske pobune i agresije na Hrvatsku.
Knin, koji je bio središte srpske pobune još od kolovoza 1990. godine, oslobođen je drugog dana vojno-redarstvene operacije Oluja, ključne operacije Domovinskog rata. Akcija je započela u svitanje 4. kolovoza i u svega 85 sati, koliko je trajala, u potpunosti je promijenila tijek povijesti, donijela mir, omogućila povratak prognanika te utrla put prema Daytonskom sporazumu.
Kako su “Pume” razvile povijesni barjak na tvrđavi
Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi već je više od tri desetljeća jedan od najprepoznatljivijih simbola pobjede te središnji čin državnog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.
Nakon ulaska hrvatskih snaga u grad, pripadnici 7. gardijske brigade “Puma” iz Varaždina, prema zapovijedi generala Ivana Koradea, između 9:30 i 10:00 sati skinuli su srpsku zastavu s jarbola. Na jarbol su se među prvima popeli gardisti Jasmin Hadžić, Mario Bilać i Eduard Baltić.
Zbog zapetljanog mehanizma veliki hrvatski barjak nisu mogli odmah podignuti na sam jarbol, pa su ga prvenstveno razvili preko samih zidina tvrđave. Zastava je ubrzo potom postavljena i na jarbol, a dan poslije, prilikom ulaska u oslobođeni Knin, dočekala je i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana.
Originalna zastava s Kninske tvrđave danas se s posebnim pijetetom čuva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.
Program proslave: Zvona, plotuni i 245 kadeta na tvrđavi
Ceremoniju podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi i ove će godine, uz izvođenje nacionalne himne, tradicionalno najaviti zvonjava kninskih crkvenih zvona, nakon čega slijede počasni plotuni.
Središnja svečanost održat će se na stadionu NK Dinara, odakle će okupljeni putem velikih ekrana i videoveze pratiti podizanje zastave. U programu su predviđena obraćanja državnog vrha, čitanje povjesnice operacije Oluja te čitanje imena svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.
Na samoj Kninskoj tvrđavi postrojit će se 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije u znak sjećanja na žrtve, nakon čega slijedi letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te prikaz sposobnosti vojske i policije.
Od “balvan-revolucije” i progona do konačnog oslobođenja
Početak ratnih zbivanja na kninskom području veže se uz takozvanu balvan-revoluciju u kolovozu 1990. godine, kada su pobunjeni lokalni Srbi postavljanjem barikada započeli pobunu protiv novoizabrane hrvatske vlasti.
Tijekom 1991. godine ta je pobuna, uz izravnu pomoć i naoružanje Jugoslavenske narodne armije (JNA), prerasla u otvoreni ratni sukob, a Knin je postao političko i vojno središte samoproglašene “Republike Srpske Krajine”. Cjelokupno hrvatsko stanovništvo bilo je prognano, a grad je ostao izvan ustavnopravnog poretka RH sve do 5. kolovoza 1995.
Operacija Oluja obuhvatila je napad na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Zbog svog strateškog i simboličkog značaja, oslobađanje Knina postalo je prelomna točka cijele operacije, dok je proces cjelovite uspostave teritorijalnog integriteta utvrđen mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 1998. godine.
Brojke koje svjedoče o veličini i žrtvi VRO Oluja:
Trajanje operacije: 85 sati
Oslobođeni teritorij: Više od 11.000 četvornih kilometara
Broj angažiranih snaga: Gotovo 200.000 pripadnika HV-a i policije
Poginuli hrvatski branitelji: 243
Ranjeni branitelji: 1.430
Nestali branitelji: 2 se i dalje vode kao nestali
www.abcportal.info
