Glamočko je polje u ovo doba godine posebno, na njivama se crvene na tisuće vreća, ali ruku koje skupljaju plodove zemlje sve je manje
Listopad je mjesec u kojemu se u Glamoču vadi najvažnija povrtnica – krumpir. Glamočki krumpir nije samo lokalni nego je i poznati poljoprivredni brend iz Bosne i Hercegovine sa zaštićenim geografskim podrijetlom, za što je najzaslužnija istoimena udruga koja je pokrenula i okončala proces njegove zaštite. Dobrobit je to i za kupce jer je smanjen rizik od kupnje onog koji nakupci lažno predstavljaju kao glamočki.
Manji prinos
Nepovoljne vremenske prilike i dugotrajna suša utjecale su na ovogodišnji prinos krumpira, koji je od 30-40% manji od prošlogodišnjeg, no proizvođači su ipak zadovoljni, govori nam Slobodan Paštar, stručni suradnik za poljoprivredu općine Glamoč, i dodaje:
“Taj deficit će ipak nadoknaditi višom prodajnom cijenom. Naime, trenutačno se cijena na veliko kreće od 1,20 do 1,30 KM, toliko daju i nakupci, a na malo ona ide od 1,50 i 1,60 KM, pa čak i više, ovisno o tome kako se tko snalazi u prodaji. Kvaliteta je dobra. Istina, nije onako krupan kao prošle godine, ali sve u svemu je dobro.”
Glamočko je polje u ovo doba godine posebno, na njivama se crvene na tisuće vreća, ali ruku koje skupljaju plodove zemlje sve je manje. Nedostatak radne snage problem je s kojim se bore svi proizvođači, govori nam Marko Dobrijević, koji je izvadio oko 70% uroda. “Manjak radne snage prvi je problem, a poslije toga plasman. Istina, s obzirom na to da su ove godine prinosi malo podbacili i da je smanjena količina krumpira u cijelom svijetu, mislim da ćemo ove godine lako plasirati ovaj naš glamočki krumpir,” zaključuje Markom kojega smo tog dana susreli na dvjema lokacijama. Prva je njiva, a druga dvorište “Glame”, nekadašnje tvornice za preradu krumpira i drugog povrća. Tog dana upriličena je i distribucija sjemenskog materijala koji povratnicima u FBiH, kao i onima iz Federacije u R. Srpsku, donira Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Pitamo Marka kad će sjetva. “Za dan-dva, čim povadim sav krumpir, krećem sa sjetvom ozimih žitarica.
Sjemenski materijal
Na temelju javnog poziva tražio sam dvije tone ječma i dvije tone pšenice i dobio sam to. Nama poljoprivrednicima ta je pomoć više nego dobrodošla s obzirom na to da je sjemenska roba iznimno skupa“, ističe Marko, koji inače živi u selu Glavice.
I njegov susjed Simo Rudić također je došao po sjemenski materijal. Glavna djelatnost mu je stočarstvo, ali u plodnu glamočku zemlju sije i žitarice, kao i druge povrtnice. “I 100 maraka da vam netko da, dobro je, a kamoli sjeme i ostali materijal. Svaka donacija je sasvim u redu ako želimo opstati na selu. Nažalost, pretežno mlađe stanovništvo ne želi ostati, premda se može lijepo zaraditi.
Samo treba volje i rada”, govori nam Simo. Inače, u Glamoču je ove godine pod krumpirom 500 hektara i svaki dan se koristi za njegovo vađenje, a lokalna samouprava obavlja pripreme za organizaciju još jedne krumpirijade. “Da, manifestacija Dani glamočkog krumpira je 24. listopada, u subotu. Pozivamo ljude koji se bave poljoprivredom iz cijele naše države da dođu, da nas posjete, da sudjeluju. Prijave traju do 22. listopada u ponoć,” ističe stručni suradnik za poljoprivredu i dodaje kako je već sada prijavljeno više od 50 izlagača te da će sajam dodatno unaprijediti 20 novih štandova vrijednih 10.000 eura, dobivenih od talijanske Agencije za razvoj kroz projekt ProBio BiH.
www.abcportal.info
