Neki voćari kreče stabla u proljeće, često nakon sadnje, prvenstveno radi njihovog boljeg izgleda. Međutim, krečenje ima puno važniju ulogu kada se obavlja u kasnu jesen, nakon što je lišće opalo, a prije početka jakih mrazeva. Ova mjera pomaže u zaštiti kore od naglih promjena temperature, što tijekom zime može dovesti do njezina pucanja.
Tijekom sunčanih zimskih dana, tamna kora stabla upija toplinu i zagrijava se, dok se noću, zbog pada temperature, brzo hladi. Takve temperaturne oscilacije mogu uzrokovati oštećenja poznata kao ozebline. Posebno su ugrožene marelice, breskve, trešnje i šljive.
Jedan od recepata spomenutih u stručnim savjetima za voćare sadrži:
5 kg gašenog vapna
0,5 kg kuhinjske soli
200 g sumpora
200 g plavog kamena ili drugog prikladnog bakrenog pripravka
oko 10 litara vode
Sastojke treba dobro izmiješati kako bi se dobila smjesa prikladne gustoće za nanošenje kistom. Tijekom rada potrebno ju je s vremena na vrijeme promiješati jer se neki sastojci mogu slegati.
Važna stručna napomena: Ne bih automatski shvatio ovaj recept kao univerzalnu preporuku. Dodavanje bakrenih pripravaka i sumpora u smjesu za premazivanje treba uskladiti s deklaracijom konkretnog proizvoda. Također se ne preporučuje miješanje neprovjerenih kemijskih sredstava.
Kada i kako bijeliti voćke?
Bojanje treba obavljati po suhom vremenu, kada nema oborina i kada temperature dopuštaju da se premaz osuši prije hlađenja. Ne smije se raditi za vrijeme mraza ili neposredno prije kiše.
Deblo se premazuje od površine tla do početka krošnje, tj. do prvih skeletnih grana. Poželjno je obuhvatiti i donje dijelove glavnih grana, jer su i oni izloženi zagrijavanju tijekom sunčanih zimskih dana.
Ako se koristi smjesa vapna, moguće je nanijeti dva tanja sloja, s tim da se prvi osuši prije nanošenja drugog. Za gotove premaze treba slijediti upute proizvođača.
www.abcportal.info
