Cijene na crpkama ne prate izravno cijenu sirove nafte, nego ovise i o kotacijama gotovih derivata na mediteranskom tržištu, troškovima prijevoza i nabave te maržama distributera.
Pad cijena nafte na svjetskom tržištu mogao bi donijeti olakšanje i vozačima u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama iz dostupne računice, dizel bi mogao pojeftiniti za 15 do 20 feninga po litri, a benzin za 10 do 15 feninga.
Nafta tipa Brent, koja se početkom studenoga kretala oko 107 dolara po barelu, prema navedenim podacima pala je na približno 91,75 dolara. To je pad od oko 14 posto, ali se isti postotak pojeftinjenja ne može očekivati na domaćim crpkama.
Prostor za pojeftinjenje
Ako bi došlo do procijenjenog sniženja, prosječna cijena dizela od 3,81 KM mogla bi pasti na približno 3,61 do 3,66 KM po litri. Benzin Super 95, čiji se prosjek u dostavljenim podacima kreće oko 3,23 do 3,24 KM, mogao bi se približiti cijeni od 3,10 KM.
Ipak, ovakva računica predstavlja okvirnu procjenu, a ne potvrđenu najavu novih cjenika.
Cijene na crpkama ne prate izravno cijenu sirove nafte, nego ovise i o kotacijama gotovih derivata na mediteranskom tržištu, troškovima prijevoza i nabave te maržama distributera.
Nameti ostaju isti
Na konačnu cijenu znatno utječu i fiksni nameti. Prema navedenoj strukturi, u litru dizela ugrađeno je 0,70 KM trošarina i cestarina, a u litru benzina 0,75 KM.
Na cijenu se obračunava i PDV od 17 posto, pa pad vrijednosti sirove nafte ne znači jednako postotno sniženje goriva.
Mogući učinci na domaćim crpkama očekuju se nakon potrošnje zaliha nabavljenih po višim cijenama. Prema iznesenoj procjeni, to bi moglo biti u idućih 10 do 15 dana, ako se niže nabavne cijene zadrže i distributeri ih prenesu na kupce,
www.abcportal.info
