Konferencija Tradfesta u Zagrebu podigla napetosti, ali i nudi rješenja. (Ne)očekivano, skup organiziran u Zagrebu u značajnome dijelu bošnjačke javnosti dočekan je s osudama, pa i prijetnjama
Konferencija hrvatskih tradicionalista i konzervativaca održana u organizaciji hrvatske udruge Vigilare i američke zaklade Heritage, bliske administraciji Donalda Trumpa, potaknula je raspravu o trećem entitetu i neuspješnoj Bosni i Hercegovini koja se trideset godina nakon okončanja rata suočava s brojnim institucionalnim slabostima i međunacionalnim napetostima. Ali i temeljnom nepoštivanju mirovnoga sporazuma. Ukazali su na to brojni sudionici navodeći kako se Hrvate sustavno pokušava obespraviti biranjem političkih predstavnika, preglasavanjem, marginaliziranjem, ali i potpunim negiranjem hrvatskog identiteta i kulturnih prava ovoga naroda.
Washington spreman pomoći
(Ne)očekivano, skup organiziran u Zagrebu u značajnome dijelu bošnjačke javnosti dočekan je s osudama, pa i prijetnjama. Među onima koji su bili meta bio je i vrhbosanski nadbiskup u miru, kardinal Vinko Puljić, koji je samo ukazao na sustavnu nepravdu prema sunarodnjacima. Važnu poruku uputio je i James Jay Carafano, jedan od vodećih savjetnika američke zaklade Heritage, bliske administraciji predsjednika Donalda Trumpa, koji je istaknuo da će Washington biti spreman poduprijeti prijedloge o izlasku iz trenutačne krize u BiH. Središnja poruka Carafanova izlaganja odnosila se na Bosnu i Hercegovinu, koju je opisao kroz prizmu političke realnosti triju konstitutivnih naroda. Njegove ključne poruke odnose se na to su Sjedinjene Američke Države prestale s pristupom nation buildinga, što je posve suprotno od ranijih administracija koje su podržavale koncept unitarizma koji zagovara bošnjačka strana s ciljem potpune dominacije. “U Bosni postoje tri naroda. Svi oni zaslužuju biti predstavljeni… Ne postoji očekivanje da je budućnost Bosne i Hercegovine u nekoj vrsti homogene države”, rekao je Carafano. I upravo je to bit problema. Hrvatski zahtjevi za ravnopravnosti rastu kako bošnjačka politika potiskuje utjecaj Hrvata, nastavlja s preglasavanjem. Dodatno je, ilustrirajući važnost pravedne političke zastupljenosti kroz primjer iz američkog izbornog sustava, upozorio na neprihvatljivost situacija u kojima jedna skupina praktički određuje političke predstavnike drugoj. Jedna od ključnih teza njegova govora jest da SAD želi podržavati, a ne diktirati rješenja.
“Sjedinjene Države žele lokalna rješenja od lokalnih aktera, koja će potom podržati i potvrditi.” To znači da eventualne promjene u BiH, uključujući i rasprave o trećem entitetu, moraju doći iznutra. U tom smislu posebno naglašava i važnost regionalne suradnje, ističući kako bez zajedničke vizije Hrvatske i Srbije nema dugoročne stabilnosti. Prezentacija Ivana Pepića, docenta Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, koji je predstavio zemljovid novoga uređenja BiH s tri odnosno četiri jedinice: Republikom Srpskom, “hrvatskom republikom”, “bošnjačko-muslimanskom republikom” i Distriktom Brčko, uvelike sliči na niz prijedloga koje je međunarodna zajednica nudila Bosni i Hercegovini od 1991. do danas. Ponajprije Cutileirovu mirovnom planu iz 1991. godine, ali i drugim prijedlozima poput Owen-Stoltenbergova plana. Na njoj je crvenom bojom označena hrvatska republika koja obuhvaća većinski hrvatska područja: Hercegovinu, središnju Bosnu, Žepče i Usoru te Posavinu. – Ovakav model s tri federalne jedinice mogao bi osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, kao što je to sada slučaj Belgije – istaknuo je Pepić.
Kako do rješenja u BiH?
Među govornicima skupa bio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je ranije bio protiv ideje preuređenja BiH, ali danas je rekao da smatra kako je nužno tražiti “put mogućeg” zbog nefunkcionalnosti sustava, ali i činjenice da Hrvati kao konstitutivan narod u BiH nemaju stvarnu političku jednakopravnost. Pritom je podsjetio kako su biskupi imali svoj prijedlog preustroja zemlje.
– Ne mogu pristati na nepravdu, ali moramo tražiti rješenje za opstanak i jednakopravnost – rekao je Puljić, priznajući pritom da pitanje političkog uređenja treba rješavati na političkoj, a ne crkvenoj razini. Saborski zastupnik Nino Raspudić iz stranke Drito rekao je kako je rasprava u Zagrebu pokušaj da se otvori rasprava i dođe do rješenja u Bosni i Hercegovini. Ukazao je na fenomen Komšića i nametanja političkih predstavnika Hrvatima. Na cijelu priču oko “neuspjele BiH” prvi je reagirao zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić. TradFest je opisao “skupom margine političkog spektra”, a okupljene optužio za uvođenje političkog narativa Milorada Dodika u Hrvatsku, nastojeći, poput “kolega” u BiH, zabraniti mogućnost razgovora o ovoj temi. Pokazao je to predsjednik AntiDayton pokreta Nihad Aličković. Javno je zatražio od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da, po povratku u Bosnu i Hercegovinu, privede kardinala Vinka Puljića radi saslušanja zbog, kako navodi, “antidržavnog djelovanja”. Domagoj Knežević, posebni savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova Hrvatske, oglasio se na X-u. “Mislim da bi se velik dio bošnjačke politike u Sarajevu trebao zapitati kakva se to politika provodi prema Hrvatima u BiH, kada je i kod kardinala Puljića došlo do takvih razmišljanja. Također, smatram da bi ovo pitanje do danas itekako izgubilo na relevantnosti da je izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda bio riješen prema prijedlogu s hrvatsko-bošnjačkih pregovora u Neumu 2022., koji je tada dobio i podršku predstavnika Venecijanske komisije”, poručio je Knežević. Fatmir Alispahić, novinar i publicist, na Facebook stranici Defter hefte ocijenio je da je prijedlog zemljovida iz Zagreba “posljedica”. “Rješenje je pristati na HDZ-ov prijedlog izmjene Izbornog zakona i očuvanje Federacije. Zar iluzija o građanskom Željku Komšiću vrijedi svega ovoga?”, istaknuo je Alispahić.
www.abcportal.info
