Donosimo nova pravila za umirovljenike: Evo koliko se prag za prijevremenu mirovinu povećava u FBiH

Žene koje žele iskoristiti pravo na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu u FBiH do kraja ove, 2025. godine u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. se ovaj prag penje na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Tijekom 2027. žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tijekom 2028. godine 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tijekom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja.

Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu mirovinu žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja. S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu mirovinu žene će ostvarivati tijekom 2033., a već godinu poslije trebat će im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tijekom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Oni koji se odluče za ovu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos mirovine. Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto. Kada je riječ o Republici Srpskoj, odnosno korisnicima Zavoda za MIO RS-a, postupno povećanje starosne granice za četiri mjeseca na razini jedne godine u postupku ostvarivanja prava na starosnu mirovinu prestaje upravo ove godine jer pravo na starosnu mirovinu osiguranik ostvaruje s navršenih 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža, a žene s 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Nova pravila vrijede i za one koji su svoj radni vijek proveli u Hrvatskoj. Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Prema podacima HZMO-a, u 2025. ženama se podiže dob za umirovljenje za tri mjeseca u odnosu na 2024. To pak znači da će od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. žene moći u starosnu mirovinu s navršene 63 godine i 9 mjeseci života. Ova dob za žene postupno će se povećavati i izjednačit će se s “muškom” dobi 1. siječnja 2030. I oni zaposleni u Njemačkoj također će morati raditi dulje. Mirovinu za posebno dugoročno osigurane osobe moguće je ostvariti prije dosezanja redovite mirovinske dobi ako su osigurane najmanje 45 godina u zakonskom mirovinskom osiguranju. Redovita dobna granica za starosnu mirovinu postupno će se povećavati do 2031. na 67. godinu života u Njemačkoj.

Prema pisanju njemačkih medija, oni rođeni 1960. od 2025. pravo na redovitu mirovinu ostvarit će sa 66 godina i 4 mjeseca. Za one koji su rođeni kasnije dobna granica će se povećavati za dva mjeseca po godini rođenja. Od generacije 1964. nadalje jedinstvena dobna granica nastavlja se povećavati u koracima od 2 mjeseca. Za rođene 1964. dobna granica je 67 godina. Za mirovinu bez odbitka za posebno dugoročno osigurane osobe (ranije mirovine sa 63 godine) dobna granica raste sa 63 na 65 godina života. Osobe rođene 1961. mogu ostvariti ovu mirovinu od 64 godine i 6 mjeseci. Za one rođene kasnije dobna granica povećava se za dva mjeseca po godini rođenja.