Posljednji podaci o stanju europskog gospodarstva ulijevaju optimizam i daju za pravo zaključiti kako, unatoč brojnim izazovima koji su pratili vrijeme od ruske agresije na Ukrajinu (prvo inflacija, a onda i nagovještaji recesije), neće uzeti toliki danak koliko se ranije mislilo, već će se tradicionalno jaka europska gospodarstva uspjeti nositi s globalnim nestabilnostima. Ova pitanja izravno su vezana i uz Bosnu i Hercegovinu, koja više od 70 posto vanjske trgovine obavlja sa zemljama članicama Europske unije, tako da se svaki poremećaj, ali pozitivni, i razvoj situacije itekako osjete na poslovanju domaćih tvrtki.
Dobri pokazatelji
U prvom tromjesečju 2025. sezonski prilagođeni BDP porastao je za 0,3% i u eurozoni i u EU, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, prema brzoj procjeni koju je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. U četvrtom tromjesečju 2024. BDP je porastao za 0,2% u eurozoni i za 0,4% u EU. U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, sezonski prilagođeni BDP porastao je za 1,2% u eurozoni i za 1,4% u EU u prvom tromjesečju 2025. Ovaj rast dolazi nakon porasta od 1,2% u eurozoni i 1,4% u EU, također u prethodnom tromjesečju.
Rast BDP-a te ekonomske aktivnosti općenito svakako za posljedicu ima i pozitivnija kretanja na tržištu rada. Tako je broj zaposlenih porastao za 0,3 posto u europodručju i za 0,2 posto u EU u prvom tromjesečju 2025. u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.
U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, zaposlenost je porasla za 0,8% u eurozoni i za 0,6% u EU, a i ovaj rast dolazi nakon +0,8% u eurozoni i +0,5% u EU u četvrtom tromjesečju 2024.
Ovo je iznimno važna vijest za domaće kompanije, koje su kroz vanjsku trgovinu ovisne o situaciji na europskim tržištima. Tako je, podsjećamo, izvoz u 2024. godini bio prvenstveno usmjeren na tržište EU-a, na koje je plasirano čak 72,6% od cjelokupnog izvoza. U prva tri mjeseca ove godine (siječanj – ožujak) izvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio je 4 milijarde i 116 milijuna KM, što je za 6,8 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine. Istodobno, uvoz je iznosio 7 milijardi i 184 milijuna KM, što je rast za 5,5 posto. Izvoz je porastao i u Europsku uniju, a ono što ohrabruje je podatak kako je stopa rasta izvoza u EU veća od stope rasta uvoza. Izvoz u zemlje EU-a u prvom tromjesečju 2025. iznosio je 3 milijarde i 38 milijuna KM, što je rast od 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je uvoz iznosio 4 milijarde i 189 milijuna KM, što je za 3,1 posto više nego lani.
Buduće investicije
Istodobno, pitanje oporavka i rasta europskog gospodarstva valja promatrati i kroz prizmu najave kako će Europa u cjelini više vremena, znanja i energije posvetiti vlastitim industrijskim kapacitetima, smanjujući tako ovisnost o nekim dalekim tržištima koja su podložna geopolitičkim izazovima, ali i jačajući kapacitete za suočavanje s novim eventualnim problemima, ali i prilikama. Večernji list je već pisao o nužnosti iskorištavanja prilike koja se nudi pred BiH u svjetlu činjenice da Europa traži geografski bliža tržišta za svoje buduće investicije. No, da bi se BiH pozicionirala kao logičan odabir, valja provesti unutarnje reforme, uključujući i digitalizaciju, kao i smanjenje administrativnih barijera uz uvijek izraženu potrebu stabilizacije političke situacije, koja je, zapravo, i ključan element i preduvjet svakog ekonomskog razvoja. Međutim, potonje pitanje izvan je dometa ekonomskih stručnjaka, već isključivo leži u rukama političkih predstavnika koji moraju pronaći zajednički nazivnik o budućnosti zemlje koja stremi postati članica Europske unije te možda i uspješna članica europskog gospodarskog prostora.
www.abcportal.info
