Finci najzadovoljniji, stvari se i u BiH mijenjaju, udvostručio se broj žitelja koji su zadovoljni životom

U ovoj anketi ispitanici su bili zamoljeni ocijeniti svoje zadovoljstvo životom od 0 do 10. EU inače radi na složenijoj definiciji sreće, koja prelazi uobičajene pokazatelje BDP-a. Nedavno je Komisija identificirala “8 + 1” kriterij za definiranje kvalitete života: materijalni životni uvjeti, kvantiteta i kvaliteta zaposlenja, zdravlje, obrazovanje, slobodno vrijeme i socijalne interakcije, ekonomska i fizička sigurnost, upravljanje i osnovna prava, životna sredina i, na kraju, ukupno iskustvo života. Podaci dobiveni ovom anketom pokazuju i kako su Hrvati u prosjeku jedni od najmanje zadovoljnih u Europskoj uniji. Na ljestvici od 0 do 10 svoje životno zadovoljstvo ocjenjuju ocjenom 7,1, što je nešto ispod europskog prosjeka. Međutim, kad se prikupljeni podaci detaljnije analiziraju te se pogledaju brojke po dobnim skupinama, vidljivo je kako su hrvatski građani u dobi između 16 i 29 godina najzadovoljniji svojim životom u cijeloj Europi s ocjenom 8,2. S druge strane, stariji od 65 godina s ocjenom 6,2 pri samom su dnu europskog poretka. Iz navedenoga bi se dalo zaključiti kako je Hrvatska zemlja zadovoljnih mladih i nezadovoljnih starih. Među zemljama Europske unije, gdje se i provodi istraživanje Eurostata, samo je u jednoj državi životno zadovoljstvo u svim dobnim skupinama niže nego u Hrvatskoj, a riječ je o Bugarskoj, koja je članica europske zajednice šest godina dulje nego RH, ali još uvijek nije uvela euro kao službenu valutu. Danska (s 8 na 7,5) i Švedska (sa 7,9 na 7,5) zabilježile su najveći pad razine zadovoljstva u posljednjem desetljeću.