Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg
ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe
MILOŠ ĐORĐEVIĆ
HOMO NUMEN. REVIZIJA
Četvrtak, 6. studenoga 2025. u 19:00 sati
Dan nakon otvorenja, u petak, 7. studenoga u 10:30 sati,
na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg,
umjetnik će održati predavanje
Umjetnost i aktivizam: sloboda govora i društvena odgovornost umjetnika.
PREDGOVOR:
Ontološki rad predstavlja kvalitativni skok u ljudskoj evoluciji kojim se čovjek emancipirao od prirode. Rad je sredstvo oslobađanja čovjeka od ovisnosti o prirodi i način razvijanja njegovih stvaralačkih moći. Čovjek svjesno radi i tako mijenja prirodu, prilagođavajući je svojim potrebama. Na njezino mjesto čovjek postavlja svijet koji je sam stvorio. Štoviše, radom i svojim djelovanjem na prirodu, čovjek je poremetio prirodni evolucijski tok biosfere, a u vlastitom uvjerenju o nadmoći nad prirodom uspostavio je tehnosferu kao svoj novi „prirodni“ ambijent, čiji razvoj korelira s društvenim, a ne s prirodnim tempom.
Tehnologija je instrumentalan oblik tog odnosa čovjeka prema prirodi. Ona ima ključnu ulogu u tom odnosu. Promatrajući iz perspektive tehnološkog determinizma, tehnologija je instrument koji omogućuje promjenu prirode rada i proizvodnje, dakle i samog odnosa s prirodom, te kao takva ima presudnu ulogu kao pokretač društvenog razvoja.
Drugim riječima, tehnološki napredak ne samo da omogućuje lakše upravljanje prirodom, već utječe i na način života čovjeka, njegov rad te odnose u društvu. Upravo taj duboki i sveprožimajući utjecaj tehnologije na životni i radni okoliš ljudi, kao i na prirodu općenito, sažima se u pojam antropocen, oko kojeg je isprepleten narativ radova predstavljenih na izložbi. Antropocen je pojam koji se posljednjih dvadesetak godina često koristi za označavanje nove geološke epohe, obilježene čovjekom kao dominantnom silom u oblikovanju geoloških i bioloških sustava planeta, usporedivom s kataklizmičkim poremećajima u geološkoj prošlosti Zemlje.
Kolažni princip u osnovi ovih radova omogućuje kritičku refleksiju narušenog odnosa čovjeka i prirode te ljudskog stanja u eri antropocena. Na metarazini, kompozitne slike ovih kolaža, sastavljene od preuzetih, prisvojenih, izrezanih, prerađenih, kombiniranih i fiksiranih pojedinačnih dijelova, odražavaju rascjepkane ekosustave i razbijene stoljetne veze čovjeka s prirodom. Na narativnoj razini, u konkretnim pojedinačnim radovima, različiti i raznorodni gradivni elementi – koji uključuju citate iz povijesti umjetnosti, autocitate, fragmente preuzete iz suvremenog života, lokalne ili globalne kulturološke sedimente, arhivske sadržaje, dokumentarnu građu, književne ili novinske foto-ilustracije, vizualno-grafičke optičke impulse itd. – funkcioniraju dvojako: s jedne strane, metaforički sugeriraju zamršenu mrežu života ugroženu ljudskim djelovanjem, dok s druge strane, kao slojevi suprotstavljenih značenja simboliziraju akumulaciju ljudskog utjecaja kroz vrijeme, ukazujući na kumulativni učinak naših postupaka na okoliš i na život u najširem smislu.
Miloš Đorđević
ŽIVOTOPIS UMJETNIKA:
Miloš Đorđević
Rođen je 1978. u Ćupriji, Srbija. Diplomirao je 2001. godine na Fakultetu umetnosti u Prištini, magistrirao 2007. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, a 2022. godine doktorirao na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, na Katedri za teoriju umetnosti i medija. Aktivno sudjeluje na nacionalnim i međunarodnim izložbama te je do sada priredio trideset samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, među kojima se ističu Homo Numen (Trois-Rivières, Kanada, 2024.), Pastoral (Bristol, UK, 2022.) i Binom nihilo (Beograd, 2020.). Dobitnik je brojnih nagrada za umjetnički rad, među kojima se izdvajaju Prestige certificate (9th Rokycany Biennial of Graphic Arts, 2018), Public Vote (International Print Biennale, Newcastle, Engleska, 2014), Pohvala na natječaju iz fonda Vladimira Veličkovića (2012) i Zlatna igla na Proljetnoj izložbi ULUS-a (2010). Sudjelovao je na brojnim umjetničkim i znanstvenim konferencijama, među kojima su IMPACT (Dundee, Škotska, 2013; Hangzhou, Kina, 2015; Santander, Španjolska, 2018) i III Latgale Graphic Art Symposium u Mark Rothko Art Centru, Latvija (2014). U svom se radu pretežno bavi grafikom kao sredstvom izražavanja i područjem istraživanja.
Radi na Fakultetu pedagoških nauka u Jagodini, Univerziteta u Kragujevcu, u zvanju izvanrednog profesora.
djordjevicmilos@yahoo.com
@midjor
