Pčelarstvo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i dalje je važan dio poljoprivredne proizvodnje, no dokumenti sektora poljoprivrede i veterinarstva pokazuju kako se pčelari sve više suočavaju s izazovima vezanim uz bolesti pčelinjih zajednica i nove patogene.
Preko 300 tona meda
Prema podacima iz Zelenog izvješća za 2025. godinu, na području HNŽ-a evidentirano je 48.230 pčelinjih društava, dok je proizvedeno 312.360 kilograma meda. Podaci dostavljeni Bljesku sačinjeni su na temelju informacija koje su dostavile općinske službe za poljoprivredu s područja HNŽ-a.
Iz Sektora veterinarstva navode kako je u 2025. godini proveden Program mjera dijagnostičkih ispitivanja pčelinjih zajednica epizootioloških jedinica u HNŽ-u. Tim je programom obuhvaćen značajan broj pčelinjih zajednica, oko 10 posto, čime je, prema navodima iz dokumenta, poboljšan zdravstveni status pčelinjaka u županiji.
Novi problem s istoka
Sve zaražene pčelinje zajednice su, kako se navodi, neškodljivo uklonjene. Istaknuto je i kako su bolesti pčelinjeg legla, uz brucelozu i parazitarne bolesti, među najvećim javnozdravstvenim problemima na koje veterinarski servis može povoljno utjecati.
Posebno se upozorava na širenje parazitarnih bolesti, pri čemu se naglašava kako su one u izrazitoj ekspanziji, osobito bolesti pčelinjih zajednica.
“Pčelarstvo se opet nalazi pred novim napadom novog patogena koji također dolazi s istoka, jedne posebne parazitske grinje koja nije varoa, nego se zove Tropilela, i činjenica je da pčelari s tim trebaju biti preventivno upoznati”, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Tropilaelapsoza zahvaća ličinke i kukuljice medonosnih pčela, a uzrokuju je grinje iz roda Tropilaelaps. Paraziti se hrane pčelinjim ličinkama i kukuljicama te uzrokuju deformacije, uginuće, a potom i rojenje ili slabljenje pčelinje zajednice.
“Sve ove, gore nabrojane parazitarne i druge bolesti, zoonotičnog su karaktera i aktivna prevencija i terapija kod životinja je siguran put do smanjenja broja oboljelih ljudi”, naveli su iz Ministarstva.
Predsjednik Saveza udruga pčelara “Kadulja” Slaven Cvitanović ranije je upozorio kako je bolesti pčela sve više te je poručio kako “pčela ne može opstati sama”.
Na slične probleme upozorio je i pčelar Goran Milanović, koji je kao posebne prijetnje istaknuo varou i nozemozu, ali i azijskog stršljena, o kojem se sve češće govori u Europi. Pčele ugrožavaju i ljudski faktor, intenzivna poljoprivreda te različiti preparati za zaštitu bilja.
Cvitanović je ranije rekao kako je godina za pčelare u Hercegovini počela vrlo zahtjevno, ponajprije zbog nestabilnog vremena i bure. Prema njegovim riječima, nešto bolje prošli su pčelari koji su išli u Posavinu na bagrem, dok oni koji su ostali u Hercegovini nemaju mnogo razloga za zadovoljstvo.
Lažni med ipak najveći problem
Ipak, smatra kako potrošači ne bi trebali strahovati od značajnijeg rasta cijena meda jer pčelari još imaju zaliha, a pri formiranju cijena, kako kaže, treba biti realan i voditi računa o standardu građana.
Kao jedan od najvećih problema ponovno je istaknuo prisutnost lažnog meda na tržištu BiH, zbog čega potrošačima savjetuje da med kupuju od provjerenih domaćih pčelara.
Podaci o 48.230 pčelinjih društava i više od 312 tona proizvedenog meda pokazuju kako pčelarstvo u HNŽ-u ima značajan proizvodni potencijal. Istodobno, upozorenja iz veterinarskog sektora ukazuju kako je za očuvanje pčelinjih zajednica nužno nastaviti s monitoringom, edukacijom pčelara i mjerama za sprječavanje širenja bolesti.
www.abcportal.info
