Snažni inflacijski udari, dodatno pojačani nakon rata SAD-a i Irana, svoj danak će u ovoj godini uzeti na novčanicima najvećeg broja obitelji u Bosni i Hercegovini, čiji je životni standard na 40 posto europskog, a udio troškova hrane u mjesečnoj košarici nevjerojatnih 45,28%. Unatoč tržišnom gospodarstvu, navedeno jasno upućuje na potrebu donošenja snažnih mjera s ciljem ublažavanja pritiska na kućne proračune, uz demonstriranje stanovitih regulacijskih poluga države, piše portal Večernjeg lista BiH.
Nove mjere
Pohvalno je što je Vlada Federacije BiH, odnosno Ministarstvo trgovine na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem, u proteklih nekoliko tjedana realizirala dvije iznimno značajne odluke, ograničivši cijenu kruha te produljivši mjeru zaključanih cijena za 63 proizvoda, no u danima koji dolaze trebali bismo vidjeti i rezultate dviju novih inicijativa. Prva se odnosi na puštanje u funkciju informacijskog sustava “Usporedi cijene” čija je uputa objavljena prije nekih mjesec dana, a koja precizira obvezu trgovaca da Federalnom ministarstvu trgovine dostavljaju podatke o cijenama pojedinih proizvoda radi evidentiranja i praćenja u navedenom informacijskom sustavu, a obveza se odnosi na one prodajne objekte na području Federacije Bosne i Hercegovine tipa nespecijaliziranih samouslužnih prodavaonica, površine prodajnog prostora većeg od 401 m2, čiji asortiman čine prehrambeni i neprehrambeni proizvodi.
Uvođenjem ove obveze osigurava se pravodobnost, točnost i pouzdanost podataka, čime se dodatno unaprjeđuje transparentnost tržišta i informiranost potrošača.
Informacijski sustav “Usporedi cijene” omogućuje građanima jednostavno i brzo uspoređivanje cijena proizvoda, doprinosi jačanju konkurencije među trgovcima te istovremeno omogućava nadležnim inspekcijskim tijelima učinkovitiji nadzor i praćenje kretanja cijena na tržištu. Istodobno, u procesu omogućavanja građanima Federacije što bezbolnijeg suočavanja s inflacijom veliku bi ulogu trebala imati odluka o ograničenju veleprodajnih marži za grupe osnovnih proizvoda (žitarice, mliječni proizvodi, ulja i masti, šećer te riža i tjestenina, kao i povrće, higijenski i dječji proizvodi). Cilj ove mjere je spriječiti neopravdana poskupljenja, ublažiti inflatorne pritiske i osigurati dugoročniju stabilnost cijena proizvoda koji su građanima svakodnevno nužni.
Inače, pitanje inflacije ponovno je u fokusu nakon što su svjetska tržišta doživjela velike potrese zbog krize na Bliskom istoku. Za Bosnu i Hercegovinu to znači nastavak, pa i ubrzanje rasta cijana. Proljetni krug makroekonomskih projekcija u 2026. godini koji je izradila Centralna banka BiH navodi kako je stopa inflacije revidirana, na razinu od 4,7% u 2026. godini, kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okružja, uključujući rast cijena energenata na svjetskom tržištu i njihovo prelijevanje na rast domaćih cijena.
Novi udar inflacije
Dodatno, domaći čimbenici, poput rasta troškovnih pritisaka u sektoru usluga, rast cijena električne energije, rast plaća, doprinose zadržavanju inflacije na višoj razini u odnosu na prethodne projekcije.
Eskalacija sukoba dovela je do izražene volatilnosti na globalnim energetskim tržištima, rasta cijena nafte i prirodnog plina, kao i povećane neizvjesnosti na međunarodnim tržištima. Rast cijena energenata na svjetskom tržištu ubrzo se prelio na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, što se dalje reflektira i na ostale robe i usluge. Ukupna inflacija u BiH, mjerena indeksom potrošačkih cijena, već u ožujku 2026. godine iznosila je 5,1%. Ostatak godine nosi nove izazove, a na vlastima je da pokažu umijeće i spremnosti provedbe zaštitnih mjera. Naravno, iako će postojati komentari u smislu stvarne mogućnosti i opravdanosti regulatorne uloge tijela vlasti u slobodnom tržištu, riječ o svojevrsnoj izvanrednoj situaciji koja je i vladama zemalja u okružju ostavila mogućnost intervencije s ciljem zaštite vlastitih građana.
www.abcportal.info
