Bosanskohercegovačke vlasti stalno ponavljaju kako vanjska zaduženost države nije velika te da se čak smanjuje, iako se u javnosti stvara dojam da Bosna i Hercegovina zapravo živi “na kredit”.
Podaci za prošlu godinu još se zbrajaju, ali oni za 2023. pokazuju kako je vanjski dug BiH na kraju te godine iznosio nešto više od 8,924 milijarde KM. Ovaj iznos obuhvaća vanjski državni dug u iznosu od 7,993 milijarde KM, koji je alociran na Federaciju BiH, Republiku Srpsku, Distrikt Brčko BiH i institucije Bosne i Hercegovine, vanjski dug entiteta i Distrikta u iznosu od 907,33 milijuna KM i vanjski dug jedinica lokalne samouprave u iznosu od 24,12 milijuna maraka.
Stanje zaduženosti
Zanimljivo je da je udio “staroga” duga u stanju vanjske zaduženosti na kraju 2023. godine iznosio 6,22% i manji je u odnosu na udio tog duga u 2022. godini, kada je bio 6,48%. “Stari” dug čine naslijeđeni komercijalni dugovi prema Pariškom klubu kreditora i zajmovi WB/IBRD-a. U okviru “novog” duga najveću postotnu zastupljenost čine dugovi prema međunarodnim financijskim institucijama (EIB, WBIDA, WB/IBRD, EBRD, MMF) i euroobveznice RS-a. U ukupnom stanju vanjske zaduženosti, zaključno sa zadnjim danom 2023. godine, po osnovi novih kredita, 58,42% odnosi se na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, 30,70% na kredite namijenjene javnom sektoru, dok je preostali iznos angažiran za gospodarske djelatnosti. Tijekom 2023. godine angažirano je 616,17 milijuna KM kreditnih sredstava, od čega se 46,99% odnosi na kredite EIB-a za infrastrukturne projekte, 29,07% na kredite EBRD-a, također za infrastrukturne projekte, WB/IBRD 7,24% te 9,52% Exim Bank Mađarske za podršku proračunu, dok se na ostale kreditore odnosi 7,18% (CEB, IFAD, SFI, Kuvajtski fond, KfW). Od ukupno angažiranih kreditnih sredstava iz vanjskih izvora u 2023. godini, 85,82% odnosi se na infrastrukturne projekte, 11,30% odnosi na projekte usmjerene na javni sektor, dok je 2,88% usmjereno na projekte za gospodarske djelatnosti. Dospjele obveze po vanjskom državnom dugu u pretprošloj godini servisirane su redovito u ukupnom iznosu od 1,255 milijardi KM, od čega se na otplatu glavnice odnose 1,023 milijarde ili 81%, a na otplatu kamate, servisnih i drugih troškova 231 milijun KM ili 18,45%. Od ukupno servisiranih obveza po vanjskom državnom dugu, na multilateralne kreditore odnosi se 88,59%, dok se na bilateralne kreditore odnosi 11,41%. U ukupno servisiranom iznosu obveza Federacija BiH sudjelovala je s 823,42 milijuna KM (65,60%), Republika Srpska s 404,01 milijunom (32,19%), institucije BiH sa 16,87 milijuna (1,34%) te Distrikt Brčko s 10,91 milijunom KM (0,87%). Većinu vanjskog duga BiH otplaćuje u eurima. Naime, u valutnoj strukturi ugovorenog vanjskog duga prevladavaju valute euro, SDR (specijalna obračunska jedinica koju koriste ključni međunarodni kreditori) i američki dolar s 90,99, kao i u stanju vanjskog duga s 93,77%.
KM i euro
www.abcportal.info
