Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine obavijestilo je zastupnike Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da neće provoditi istragu protiv Mladena Filipovića, kojeg su prijavili za više kaznenih djela. Jedan slučaj proslijeđen je tužiteljstvu u Republici Srpskoj.
U veljači je Zastupnički dom poslao kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH zbog sumnje da šef Predstavništva RS u Austriji, Mladen Filipović, priprema neovisnost RS i lobira za postizanje tog cilja.
Prijavljen je za Napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti, Davanje nagrade ili drugih oblika pogodnosti za trgovinu utjecajem i Udruživanje radi počinjenja kaznenih djela. Kao dokaz podnesen je konzultantski ugovor koji je potpisao s lobističkom kućom, u kojem je neovisnost RS jedan od ciljeva.
Prema dokumentu Tužiteljstva BiH upućenom zastupnicima Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, naredba o neprovođenju istrage odnosi se na kaznena djela Napad na ustavni poredak iz članka 156. i Ugrožavanje teritorijalnog integriteta iz članka 157. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
U istom aktu navedeno je da “nema osnova sumnje da je počinio prijavljena kaznena djela”, dok je spis koji se odnosi na prijavljeno kazneno djelo Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem iz članka 219a. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine dostavljen Republičkom tužiteljstvu Republike Srpske radi ocjene stvarne i mjesne nadležnosti. Za ovo kazneno djelo također je objašnjeno da ga može počiniti samo osoba sa službenim ili društvenim položajem koja traži ili prima nagradu radi posredovanja u obavljanju službene radnje, pri čemu koruptivna namjera mora postojati na obje strane.
U dokumentu se pojašnjava da postojanje kaznenih djela protiv ustavnog poretka i teritorijalnog integriteta BiH zahtijeva radnje koje uključuju upotrebu sile ili prijetnju silom, tj. radnje usmjerene na nasilnu promjenu ustavnog poretka, rušenje najviših institucija ili ugrožavanje teritorijalnog integriteta države. Tužiteljstvo navodi da samo sklapanje ugovora, čak i kada je politički motiviran, ne stvara automatski kaznenu odgovornost prema tim odredbama.
Dalje se ističe da se u ovom konkretnom slučaju radi o konzultantskom ugovoru, koji je po svojoj pravnoj prirodi vrsta građanskog ugovora.
Tužiteljstvo BiH smatra da bi, ako bi takav ugovor bio suprotan Ustavu Bosne i Hercegovine ili drugim propisima, bio ništav u cijelosti ili djelomično, ali sam po sebi ne bi proizvodio posljedice koje ugrožavaju ustavni i pravni poredak, političku stabilnost, pravnu sigurnost i nesmetano funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine.
Na kraju se navodi da njihova analiza sadržaja kaznenih prijava i sklopljenih ugovora ukazuje na mogućnost da bi se moguća obilježja kaznenih djela mogla procijeniti prema Kaznenom zakonu Republike Srpske, jer iz navoda prijava proizlazi da bi se moglo raditi o ugovorima s ništavim odredbama i eventualno nezakonitom raspolaganju proračunskim sredstvima.
www.abcportal.info
