U sezoni 2022./23. urod je dosegao 585.150 tona, što je rekord u posljednjem desetljeću. Najveći proizvođač ostaje Turska s 71 posto ukupne svjetske proizvodnje
Sezona lješnjaka ove godine donosi velike promjene na tržištu, jer klimatski izazovi i rastuća potražnja podižu cijene i mijenjaju dinamiku uvoza i izvoza. Ljubitelji ove popularne namirnice, nezaobilazne u desertima i čokoladama, mogli bi uskoro osjetiti posljedice ovih kretanja.
CIJENE PORASLE ZA 30 POSTO
Cijene lješnjaka na svjetskom tržištu od početka godine porasle su za više od 30 posto. Prema izvještajima stranih medija, ključni razlog leži u hladnom travnju u Turskoj, koji je uništio veliki dio cvjetova i umanjio urod. Ovaj pad posebno pogađa industriju čokolade, jer se uz rast cijene kakaa dodatno povećavaju troškovi proizvodnje.
Za poljoprivrednike, međutim, prinosi od dvije tone po hektaru mogu donijeti i do 10.000 eura, a s obzirom na dug vijek nasada, lješnjaci se sve više potvrđuju kao profitabilna kultura.
Globalna proizvodnja bilježi rast od 3 posto godišnje, pokazuju podaci Međunarodnog vijeća za orašaste plodove i sušeno voće. U ukupnoj potrošnji orašastih plodova, lješnjaci sudjeluju s 11 posto, što ih stavlja na peto mjesto, iza badema, oraha, indijskih oraščića i pistacija. U sezoni 2022./23. urod je dosegao 585.150 tona, što je rekord u posljednjem desetljećui. Najveći proizvođač ostaje Turska s 71 posto ukupne svjetske proizvodnje, dok Italija drži 10 posto, a SAD i Čile sve više šire svoje nasade.
Turska je ujedno i glavni dobavljač – u prvih deset mjeseci prošle godine uvezeno je 401 tona oljuštenih lješnjaka vrijednih 2,37 milijuna eura, od ukupnog uvoza od 620 tona. Slijede Italija i Bosna i Hercegovina.
Izvoz lješnjaka iz Hrvatske u istom periodu iznosio je 465 tona u vrijednosti 1,6 milijuna eura. Najviše je plasirano u Italiju – nešto više od 302 tone u ljusci, dok su manje količine završile na tržištima BiH i Slovenije.
www.abcportal.info
