Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini iznosila je 1.691 KM u svibnju, prema posljednjim objavljenim podacima Agencije za statistiku. Iza tog prosjeka stoji raspon od 1.087 do 4.612 maraka, ovisno o tome čime se čovjek bavi.
Najviše plaćena djelatnost u zemlji nisu ni informacijske tehnologije ni bankarstvo.
To su pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga i osiguranja, gdje je prosječna neto plaća 4.612 KM.
Odmah iza njih je znanstveno istraživanje i razvoj sa 4.497 KM, pa računarsko programiranje i savjetovanje sa 4.473 KM.
Slijede vađenje ruda metala sa 3.651, financijske usluge sa 3.590 i zdravstvena zaštita sa 3.512 KM.
Ispod tisuću i sto maraka
Na drugom kraju su djelatnosti u kojima je plaća gotovo četiri puta manja, piše N1.
Najniža je u vodenom prijevozu, 1.087 KM.
Slijedi priprema i usluživanje hrane i pića sa 1.104 KM, zaštitne i istražne djelatnosti sa 1.129, proizvodnja odjeće sa 1.142 i proizvodnja tekstila sa 1.151 KM.
Prerada drveta je na 1.172, visokogradnja na 1.211, a proizvodnja namještaja na 1.238 KM.
To znači da radnik u tekstilnoj industriji zarađuje otprilike četvrtinu onoga što zarađuje netko u financijskim uslugama.
Rast koji je nadmašio inflaciju, i onaj koji nije
Ovdje je usporedba koje daje pravu sliku.
Godišnja inflacija u zemlji je oko 6,8 posto. To znači da svaka plaća koja je u godinu dana porasla manje od toga zapravo vrijedi manje nego lani.
Najveći rast zabilježen je u uklanjanju otpadnih voda, gdje je plaća skočila za 27 posto, sa 2.215 na 2.814 KM.
Slijedi proizvodnja kemikalija sa rastom od 21 posto, ostale stručne i znanstvene djelatnosti sa 19, te pravne i računovodstvene djelatnosti sa 14,3 posto.
Gdje je plaća pala
Postoje i djelatnosti u kojima je plaća nominalno manja nego prije godinu dana.
Najveći pad zabilježen je kod putničkih agencija i organizatora putovanja, gdje je plaća pala za 11,5 posto, sa 1.540 na 1.364 KM.
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda bilježi pad od 11,4 posto.
Zanimljivo je da je i u računarskom programiranju plaća blago pala, za 0,8 posto, iako je ta djelatnost među najplaćenijima.
U vađenju uglja i lignita zabilježen je pad od jedan posto.
Sektori koji su stajali u mjestu
Uz one koji su pali, postoje i oni koji su ostali gotovo nepromijenjeni.
U telekomunikacijama je rast bio 0,3 posto, a u proizvodnji tekstila 0,4 posto.
Kada se to usporedi s inflacijom od 6,8 posto, znači da su radnici u tim djelatnostima u godinu dana izgubili oko šest posto stvarne vrijednosti plaće.
To je razlika koja se ne vidi u iznosu na računu, ali se osjeti u prodavnici.
Zašto se prosjek i stvarnost razilaze
Prosječna plaća je aritmetička sredina svih plaća.
To znači da nekoliko visoko plaćenih sektora podiže prosjek svima, iako se ničija plaća nije promijenila.
Zbog toga većina zaposlenih zarađuje ispod prosjeka od 1.691 KM.
Pokazatelj koji bi dao točniju sliku zove se medijalna plaća, dakle iznos ispod kojeg zarađuje točno pola zaposlenih. Zavodi u Bosni i Hercegovini ga ne objavljuju.
Za orijentaciju vrijedi znati i donju granicu: neto minimalac u Federaciji za ovu godinu iznosi 1.027 KM.
www.abcportal.info
