Moguće je i da se posebne jedinice primijene samo na izbor članova Predsjedništva, dok bi se za parlamente zadržao proporcionalni model uz dodatne zaštitne mehanizme
– Hrvatska izborna jedinica ili izborna jedinica na hrvatskom jeziku nije ništa neuobičajeno za Europsku uniju. Mi to imamo i u Belgiji, gdje imate glasanje po izboru za koju listu, na kojem jeziku vi smatrate da ste dio te skupine. Mi znamo da bi to bilo najelegantnije rješenje – izjavila je hrvatska eurozastupnica Željana Zovko, čime je pokušala dati doprinos raspravama o mogućim izbornim reformama kako bi se prestalo s praksom izbornog i institucionalnog nasilja nad bosanskohercegovačkim Hrvatima. Ideja, iako na prvi pogled zanimljiva i inovativna, bez ikakva razloga naišla je na nasilnički odgovor iz dijela bošnjačke politike, piše Večernji list BiH.
Ovoga puta busiju je zauzeo Zukan Helez, koji je svojedobno imao problema s objašnjavanjem američkoj administraciji što je mislio kada je dužnosnicima iranskoga režima morao objašnjavati na kakav način planira razvijati suradnju u vojnoj industriji. Doduše, s obzirom na ranije mizogine, primitivne istupe, ovaj bi se čak mogao promatrati uračunljivim. Za istup je rekao da su to riječi “baljezganja nemušte hrvatske eurozastupnice…” te nastavio kako se mora mijenjati Daytonski sporazum, a da Hrvati izmišljaju da ih preglasavaju Bošnjaci. Što je pak Helezov potpuni poremećaj od političke realnosti u BiH. Ali i svojevrsna dijagnoza jednog stvorenog političkog autizma.
Jezična orijentacija
No daleko je važnije od primitivnih komentara to što je ova ideja privukla pozornost izvan zemlje. Upravo ta ideja s jezikom kao temeljem otvara prostor za rješenje koje se godinama izbjegava izgovoriti naglas. Federacija BiH može imati dvije izborne jedinice u kojima će se jasno znati tko odlučuje o čijem političkom predstavniku.
Jedna bi bila hrvatska, a druga bošnjačka izborna jedinica utemeljene na jezičnoj orijentaciji. Izborni sustav mogao bi biti postavljen tako da se mogu izabrati legitimno hrvatski predstavnici, a i bošnjački, kao i predstavnici manjina s posebnom izbornom jedinicom, čiji izbor također zloporabi bošnjačka politička većina.
Pa se tako nijedan Židov nikada nije našao u domovima naroda, ali jesu Bošnjaci koji se lažno izjašnjavaju kao “ostali”. Ako se želi rješenje, može se razgovarati i o kombiniranom sustavu u kojem bi se dio zastupnika birao u dvjema izbornim jedinicama, a dio na razini cijele Federacije. Moguće je i da se posebne jedinice primijene samo na izbor članova Predsjedništva, dok bi se za parlamente zadržao proporcionalni model uz dodatne zaštitne mehanizme. Bit je u tome da hrvatski predstavnik mora imati hrvatski izborni legitimitet. Nije dovoljno da na papiru postoji hrvatska kvota ako o tome tko će je popuniti odlučuje brojniji narod. U takvom sustavu konstitutivnost postaje tek mrtvo slovo na papiru, a izbori sredstvo za pretvaranje brojčane nadmoći u trajnu političku dominaciju. Upravo zato pitanje izborne jedinice nije pitanje forme, nego pitanje može li se u BiH ponovno uspostaviti ravnoteža bez koje nema ni stabilnosti zemlje. Belgija tu daje vrlo konkretan primjer. Jezične zajednice nisu pretvorene u fusnotu ustava, nego je njihov položaj ugrađen u politički sustav.
U Bruxellesu postoje francuska i nizozemska jezična skupina, a izborni mehanizmi vode računa o njihovoj zastupljenosti. No ono o čemu više ne bi trebalo biti razgovora nastavak je prakse da brojniji birački korpus odlučuje o predstavniku Hrvata. Jer ako se ključne odluke mogu donositi bez Hrvata, onda se ruši sama konstrukcija na kojoj je Dayton počivao. A upravo to Helez i helezi ponavljaju. Ignoriraju čak i postojanje problema. Što je pak poseban simptom.
Sudske presude
Tri konstitutivna naroda nisu uvedena u ustavni poredak kao ukras, nego kao jamstvo da nakon rata nitko neće moći ponovno nametati svoju političku volju drugome. Uostalom, potvrdile su to presude Ustavnoga suda BiH, ali i više presuda Europskog suda za ljudska prava. Primjerice, ESLJP je odbacio žalbu Kovačevića, koji je ciljao na promjenu ustavnog i izbornog sustava BiH uvođenjem samo jedne izborne jedinice. U slučaju Begića ESLJP je odbio brisati konstitutivnost naroda i Dom naroda. To je bio smrtni udarac unitarističkom konceptu. No njegovi zagovornici još ne prihvaćaju dijagnozu.
www.abcportal.info
