Visoki predstavnik Christian Schmidt danas se obratio na konferenciji za novinare, i to nakon sjednice Vijeća za implementaciju mira (PIC). Najviše je govorio o pitanju državne imovine i transparentnosti izbornog procesa. Imao je i poruku za Milorada Dodika.
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je odlučna u namjeri da podržava Bosnu i Hercegovinu onoliko dugo i intenzivno koliko je to potrebno. Vrlo je zadovoljan PIC-ovom podrškom koju je dobio kao visoki predstavnik.
“Suglasni smo oko toga nakon nekoliko sastanaka koje smo održali i iskoristio bih priliku da kažem da smo imali impresivnu podršku radu visokog predstavnika”, ukazao je.
Integritet izbornog procesa
Kao jedno od važnih pitanje je istakao kako ponovo vratiti povjerenje birača u izborni sustav.
“Intrgritet izbornog procesa mora biti ojačan, a kada to kažem, znamo da je to predmet rasprava – da li je integritet bio na odgovarajućem nivou. To je jedan najvažnijih uvjeta na putu ka Europskoj uniji”, napomenuo je Schmidt.
Nije zadovoljan što državne vlasti ni nakon dva pokušaja nisu usvojile prijedloge za poboljšanje integriteta izbornog procesa. Među tim prijedlozima je bio i prijedlog bivše SDA-ove državne parlamentarke Alme Čolo, a koji je utvrdila na osnovu konzultacija i sa Uredom visokog predstavnika (OHR).
“Ako se vratimo na prijedlog Čolo, onda smo se mogli vratiti na ‘Travanjski paket’ i stvari se od tada nisu toliko promijenile. Neka ponovo pokušaju. Pozitivno sam iznenađen da je bila spremnost da se radi na tome, što se odnosi i na SDA”, dodaje.
Državna imovina
Visoki predstavnik je u nastavku govorio o pitanju državne imovine. Poručio je da se mora usvojiti državni zakon kojim će se to regulirati, kako je izjavio, fer pristupom – da nitko ne bude isključen. Kako je naglasio, pomalo je iznenađen da se pitanje državne imovine povezuje sa nekim drugim temama.
“Govorim o imovini koja se može nalaziti bilo gdje, kao što je npr. sportska dvorana koja je nekada pripadala socijalističkoj Jugoslaviji i trebalo bi da bude jasno kome sada pripada”, istakao je.
Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina 2001. bila među republikama bivše Jugoslavije koje su potpisale sporazum o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije.
Govoreći o radu OHR-ove stručne grupe za državnu imovinu, ponovio je da je njihov zadatak da utvrde prijedlog rješenja koje će razmatrati domaće vlasti. Za njega je pitanje državne imovine tehničko pitanje. Tvrdi da, kako je rekao, nema puno tajni i radi se o onome što je otvoreno.
“Mislim da ih (ekspertnu grupu) trebamo ostaviti u njihovoj privatnosti, da rade i ako se dođe do odluka, onda treba ići u javnost. Grupa stručnjaka nije da donese odluke, već da ima prijedloge, sagleda stvar sa pravnog stanovišta, kao što se navodi u odlukama Ustavnog suda i da ima okvir za provedbu”, kazao je.
Podijelio je i iskustvo rada po pitanju poljoprivrednog zemljišta na području bivše Istočne Njemačke.
“U vlastitoj zemlji sam radio na raspodjeli poljoprivredne imovine u Istočnoj Njemačkoj. Našao sam način da svi dobiju ono što im je potrebno za njihovo funkcioniranje. U suštini vidimo da u skladu sa međunarodnim pravom, prvo se govori da pravo prvo polaže država, ali to ne spriječava da se nađe razuman način za kompromis oko toga šta kome pripada i šta tko može koristiti”, mišljenja je Schmidt.
