Na stranici Ureda visokog predstavnika u BiH je objavljen Izvještaj koji je implementaciji Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini koji je Christian Schmidt dostavio generalnom tajniku Ujedinjenih naroda, te u njemu naveo da vlasti u bh. entitetu Repiblici Srpskoj nastavljaju da “podrivaju institucije” BiH i da retorika predsjednika entiteta Milorada Dodika “truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi”.
U sažetku izvještaja se navode slijedeće tačke:
1. U izvještajnom periodu dominiralo je postizborno formiranje vlasti i retorika i djelovanje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS). Uspostavljanje većine izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih organa države, Federacije, RS i kantona nakon općih izbora 2. listopada 2022. godine završeno je neviđenom brzinom.
2. Međutim, predsjednik i dva potpredsjednika Federacije još se nisu dogovorili oko formiranja nove vlade. Potaknuo sam sve političke stranke da postignu kompromis. Naglasio sam da je dugogodišnji politički zastoj u Federaciji štetan za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i njen put ka EU integracijama. Nastavak sadašnje prelazne vlade ne bi imao demokratski legitimitet.
3. Dana 23. ožujka 2023. godine, Ustavni sud BiH je odlučio da su moje odluke od 2. listopada 2022. godine, kojima su izmijenjeni Ustav Federacije i Izborni zakon, u potpunosti u skladu sa Ustavom BiH i relevantnim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima.
4. Secesionistička retorika i djelovanje vlasti RS, odnosno gospodina Milorada Dodika, pojačano je u izvještajnom periodu. To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, OHR-a i provode konfrontacijski stav prema zapadnim partnerima. Dana 24. travnja, vladajuće stranke RS potpisale su zajedničku izjavu sa konkretnim koracima ka otcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja. Preusmjeravanje, suspenzija ili uvjetovanje financiranja su alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu.
5. Vlasti RS-a su nastavile da podrivaju državne institucije BiH ometajući njihov rad i donošenje odluka i tražeći ustavne i zakonske nadležnosti za RS, koje pripadaju državi. Dana 27. veljače 2022. godine suspendirao sam novi zakon o nepokretnoj imovini koji je usvojila Narodna skupština RS, a koji je bio zasnovan na pogrešnom tumačenju ustavne strukture i kršenju ranijih sudskih odluka.
6. Uočavam jasnu tendenciju autoritarnosti u Republici Srpskoj, koju karakteriziraju zakonodavne inicijative koje dodatno sužavaju prostor za civilno društvo i medije. Bosna i Hercegovina riskira da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokracije u drugom.
7. Izmijenio sam zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 20. veljače 2023. godine kako bih proširio i intenzivirao njegov angažman na memorijalizaciji i kazivanja istine za buduće generacije. Poricanje genocida od strane lidera RS i dalje predstavlja ozbiljan problem.
8. Neometano usvajanje budžeta na svim nivoima je pozitivan korak za fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine. Osim toga i nekih pozitivnih pomaka u Brčko Distriktu, mali napredak je postignut u provođenju Agende 5+2. Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa značajnim izazovima u pogledu državne i obrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti. Predan sam intenziviranju rada OHR-a u ovim oblastima.
Dalje u izvještaju se također kritizira “agresivna retorika nekih vjerskih vođa” u BiH:
“Podjela i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala tenzije. Na primjer, 1. ožujka 2023. mitropolit srpski pravoslavni Hrizostom (Rajko Jević) je Bošnjake nazvao ‘muslimanima’, a kasnije muslimane ‘muhamedcima’. Još jedan primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme islamske vjeroispovijesti od 4. ožujka. Zajednica u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović “Moramo na sve načine pokazati da smo spremni braniti institucije države Bosne i Hercegovine. Kada oni padnu, kao što su pali 1992. godine, moramo biti spremni da i ovu državu zaštitimo oružjem i, ako mogu tako reći, nitko ne bi trebao imati dileme da li to treba da uradimo ili ne…“
