Kada je riječ o prirodnom priraštaju, odnosno odnosu broja rođenih i umrlih, pozitivne rezultate u 2025. godini ostvarilo je 11 gradova i općina u Federaciji BiH.
Dok se mnoge općine u Federaciji BiH suočavaju s padom broja stanovnika, pojedine sredine ipak bilježe pozitivan prirodni priraštaj i veći udio mlađeg stanovništva.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku za 2025. godinu pokazuju velike razlike u demografskim kretanjima među gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini. Dok pojedine sredine bilježe nastavak negativnih trendova, postoje i općine koje se izdvajaju po većem broju rođenih, mlađem stanovništvu i stabilnijoj demografskoj slici.
Prema dostupnim podacima, u sedam općina i gradova tijekom 2025. godine nije zabilježen nijedan razvod braka. Riječ je o Neumu, Bosanskom Grahovu, Bosanskom Petrovcu, Drvaru, Kupresu, Ravnom i Dobretićima. Iako se radi o manjim zajednicama, podaci ukazuju na specifičnosti njihovih demografskih kretanja u odnosu na veće sredine, piše Radiosarajevo.
Najveći broj razvoda zabilježen je, prema posljednjem zajedničkom prebivalištu supružnika, u Banjoj Luci (213 razvoda), a slijede Bijeljina (96), Prijedor (78), Zvornik (37) i Teslić (34).
Stopa razvoda u Republici Srpskoj i dalje je ispod europskog prosjeka. Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, stopa razvoda u zemljama EU-27 za 2024. godinu iznosila je 1,6 razvoda na 1.000 stanovnika, dok je u RS-u u 2025. godini iznosila 0,8. Podaci iz Zavoda za statistiku RS-a pokazuju i da je na svakih 1.000 sklopljenih brakova tijekom prošle godine razvedeno približno 174 braka, odnosno ukupno 856 brakova.
Pozitivan prirodni priraštaj u 11 općina FBiH
Kada je riječ o prirodnom priraštaju, odnosno odnosu broja rođenih i umrlih, pozitivne rezultate u 2025. godini ostvarilo je 11 gradova i općina u Federaciji BiH.
Najveći pozitivan prirodni priraštaj zabilježen je na području Ilidže, gdje je broj rođenih bio veći od broja umrlih za 151 stanovnika. Slijede Grad Široki Brijeg s pozitivnim priraštajem od 110, Ilijaš s 82, Posušje sa 54 te Tešanj s 48. Pozitivan prirodni priraštaj imali su i Bužim (42), Vogošća (36), Hadžići (24), Grude (13), Doboj-Jug (11) i Kakanj (6).
Ovi podaci pokazuju da, unatoč općem trendu starenja stanovništva i smanjenja broja stanovnika u mnogim dijelovima zemlje, postoje lokalne zajednice koje i dalje imaju povoljnija demografska kretanja.
Gdje živi najmlađa populacija?
Posebno su zanimljivi podaci o udjelu djece i mladih. Promatra li se udio stanovništva do 18 godina u ukupnom broju stanovnika, najmlađa populacija u BiH nalazi se u općini Doboj-Jug, gdje djeca i mladi čine 21,6 posto ukupnog stanovništva.
Odmah iza nalaze se Tešanj s 21,4 posto te Vogošća i Ilijaš s po 21,3 posto mladog stanovništva. Veći udio djece i mladih imaju i Kakanj, Grad Široki Brijeg, Velika Kladuša i Bužim. Radi usporedbe, prosječan udio djece i mladih do 18 godina u ukupnom stanovništvu FBiH u 2025. godini iznosio je 17,3 posto.
Prema posljednjim dostupnim podacima za 2024. godinu, očekivano trajanje života pri rođenju u Federaciji BiH iznosilo je 79,56 godina (kod muškaraca 77,44 godine, a kod žena 81,61 godinu).
Demografski pokazatelji za 2025. godinu jasno potvrđuju da se u BiH izdvajaju sredine koje uspijevaju zadržati mlađe stanovništvo i ostvariti pozitivan prirodni priraštaj, dok se istovremeno mnoge druge općine suočavaju s izazovima starenja i odlaska mladih.
