Županijski sud u Zagrebu obustavio je izvršenje jedinstvene kazne zatvora od tri godine jer je 29. rujna 2026. nastupila zastara. Kutle je bio pravomoćno osuđen zbog triju kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju počinjenih poticanjem.
Miroslav Kutle rekao je u četvrtak da ne planira povratak iz BiH u Hrvatsku, nakon što je Županijski sud u Zagrebu obustavio izvršenje kazne i naložio povlačenje tjeralice jer je u zastaru ušla posljednja neizvršena zatvorska kazna.
“Ja živim u BiH, vjerojatno ću i dalje živjeti u BiH, ali bar ću moći normalno komunicirati i doći u Hrvatsku“, rekao je Kutle u telefonskoj izjavi za Hinu.
Županijski sud u Zagrebu obustavio je izvršenje jedinstvene kazne zatvora od tri godine jer je 29. rujna 2026. nastupila zastara. Kutle je bio pravomoćno osuđen zbog triju kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju počinjenih poticanjem.
On se u Bosnu i Hercegovinu sklonio krajem listopada 2010. uoči izvršenja pravomoćne zatvorske kazne.
Šesnaest godina nakon odlaska iz Hrvatske Miroslavu Kutli uklonjena je najveća pravna prepreka za povratak. No važnije od pitanja hoće li se vratiti možda je pitanje – hoće li ponovno progovoriti. Jer Kutle je još prije petnaest godina javno govorio o političkim, bankarskim i poslovnim strukturama za koje je tvrdio da su ga odlučile ukloniti iz hrvatskog gospodarskog života.
Što je Kutle govorio još 2011.?
U velikom intervjuu za Večernji list iz listopada 2011. godine Kutle je otvoreno govorio o svojim sukobima s političkim i gospodarskim strukturama Hrvatske devedesetih i početkom dvijetisućitih.
Tvrdio je kako je nakon bolesti predsjednika Franje Tuđmana počela borba za njegovo političko nasljeđe te da je u toj borbi donesena odluka da ga se „eliminira iz društvenog života“. To je bila Kutlina interpretacija događaja, koju je povezivao s raspadom svoje Globus grupe i nizom sudskih procesa koji su uslijedili.
Govorio je i o, kako ju je nazivao, „tehnomenadžerskoj skupini“, za koju je tvrdio da je imala utjecaj na ključne dijelove hrvatske politike, bankarskog sustava i velikih državnih poslova. Spominjao je sukob sa Zagrebačkom bankom, HNB, privatizaciju i interese povezane s velikim infrastrukturnim i gospodarskim poslovima. Riječ je o Kutlinim tvrdnjama iz tog vremena, a ne sudski utvrđenim činjenicama.
Plaše li ga se elite?
To danas nitko ozbiljan ne može tvrditi kao činjenicu.
Ali postoji legitimno pitanje bi li Kutlin povratak u javnost nekim ljudima mogao biti neugodan.
Kutle nije tek promatrač hrvatske privatizacije devedesetih. Bio je jedan od njezinih najpoznatijih protagonista, čovjek koji je upravljao velikim brojem poduzeća i koji je poznavao tadašnje političke, financijske i poslovne centre moći. Večernjem listu je još 2011. iznosio konkretne tvrdnje o sukobima s ljudima i institucijama tog vremena.
Ako nakon završetka dugogodišnje pravne sage odluči detaljnije govoriti, neće biti zanimljivo samo koga će spomenuti, nego i može li svoje tvrdnje potkrijepiti dokumentima, korespondencijom, ugovorima, zapisnicima ili drugim dokazima.
Upravo bi to činilo razliku između još jednog obračuna s prošlošću i ozbiljne priče.
Što bi se sada moglo dogoditi?
Prvi scenarij je najjednostavniji – Kutle će početi češće dolaziti u Hrvatsku, ali će nastaviti živjeti u BiH, što je i sam najavio.
Drugi je njegov snažniji povratak u javnost.
Treći scenarij mogao bi biti pokušaj rehabilitacije vlastite javne slike. Kutle je desetljećima u velikom dijelu hrvatske javnosti bio jedan od simbola kontroverzne privatizacije.
Nakon 16 godina priča možda tek počinje
Miroslav Kutle danas je daleko od poslovne moći koju je imao devedesetih. Hrvatska se u međuvremenu politički, gospodarski i institucionalno promijenila, a mnogi ljudi o kojima je govorio odavno više nisu na pozicijama na kojima su tada bili.
Međutim, prošlost nije nestala.
U intervjuu Večernjem listu prije petnaest godina Kutle je tvrdio da postoje „šefovi iz sjene“, interesne skupine i povezani političko-gospodarski krugovi koji su utjecali na njegov poslovni pad. Te tvrdnje tada su izazvale veliku pozornost, ali same po sebi nisu dokaz da je takva mreža postojala na način na koji ju je on opisivao.
Zato nakon svega možda nije najvažnije pitanje plaše li se elite Miroslava Kutle.
Zanimljivije je drugo:
Što Miroslav Kutle nakon 16 godina šutnje i života izvan Hrvatske još zna, što je spreman javno reći – i, najvažnije, što od toga može dokazati?
Ako doista odluči otvoriti arhive vlastite prošlosti, priča koja je za hrvatsko pravosuđe velikim dijelom završila zastarama mogla bi za hrvatsku javnost tek dobiti novo poglavlje.
Miroslav Kutle bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih poduzetnika 1990-ih i blizak tadašnjem političkom vrhu HDZ-a. Protiv njega je krajem 90-ih i početkom 2000-ih pokrenut niz kaznenih postupaka.
Pravomoćno je oslobođen optužbi i u aferi “Tisak“, također zbog zastare. U tom je postupku 2004. nepravomoćno bio osuđen na šest i pol godina zatvora, a teretilo ga se za izvlačenje iz tvrtke između 48 i 80 milijuna kuna.
Njegov bivši odvjetnik Anto Nobilo ranije je za Hinu rekao da nakon nastupa zastare ne vidi razlog da se Kutle ne vrati u Hrvatsku.
www.abcportal.info
