Pokušaj hrvatskih predstavnika u državnoj vlasti da intenzivnom komunikacijom proteklih tjedana deblokiraju europski put Bosne i Hercegovine nisu dali rezultat. Nastave li se ponovno opstrukcije, a priča preusmjeri na populističke teme i poteze, postavlja se pitanje opravdanosti novih pokušaja
Bosna i Hercegovina prolazi kroz vrlo turbulentno razdoblje u kojem će, čini se, prioritet biti sačuvati kakvu-takvu stabilnost, dok se o nekom reformskom radu, poglavito na državnoj razini, sigurno ne može govoriti, piše Večernji list BiH. Zapravo, sve je palo u drugi plan zbog presude Miloradu Dodiku, odluka Narodne skupštine RS-a, ali i pokušaja prekompozicije vlasti u koju je “trojka” ušla bez jasne i realne računice.
Ima li nade za nastavak
Rezultat toga je činjenica da državni Parlament ima većinu samo kada treba nekoga smijeniti. Sad je izvjesno da će SNSD koristiti mehanizam blokade, odnosno uskraćivanja kvoruma u Domu naroda kako ne bi bili smijenjeni njegovi kadrovi iz Vijeća ministara. Što se tiče izvršne vlasti, ona je također u situaciji da ne može provoditi proeuropske reforme koje su preduvjet za počinjanje pregovora o pridruživanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
Pokušaj hrvatskih predstavnika u državnoj vlasti da intenzivnom komunikacijom proteklih tjedana deblokiraju europski put Bosne i Hercegovine nisu dali rezultat. Nastave li se ponovno opstrukcije, a priča preusmjeri na populističke teme i poteze, postavlja se pitanje opravdanosti novih pokušaja. Europska unija više je puta vrlo jasno stavila do znanja da je ruka prema BiH ispružena, ali ako nema volje i spremnosti unutar BiH da se tu ruku prihvati, uzaludni su i napori iz Bruxellesa.
Zna se što bi trebali biti prioriteti i Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, ali kako sada stvari stoje, nadjačat će ih populistički potezi koji su jasno usmjereni na popravljanje vlastite političke pozicije u biračkom tijelu, kako u Sarajevu tako i u Banjoj Luci. U tom smislu treba promatrati brojne inicijative za smjene, donošenje spornih zakona, prijetnje radikalizacijom odnosa i sve ono što BiH drži u mjestu ili nas čak vraća godinama unatrag. Nažalost, slijedi političko-medijsko iscrpljivanje koje će sigurno udaljiti BiH od europskog puta, a BiH do stabilne i normalne države. Uz ponašanje Milorada Dodika, stabilnosti ne doprinosi ni priča o promjeni parlamentarne većine, izbacivanje jednih, a ubacivanje drugih stranaka. Sve to godinu i pol pred izbore, i to u zemlji gdje je procedura promjene vlasti tijekom mandata, najblaže kazano, komplicirana, pokazuje da su upitni motivi koji stoje iza takvih aktivnosti.
A što bi zapravo trebali biti stvarni prioriteti državne vlasti u BiH. Uz već spomenute europske zakone, to je izbor glavnog pregovarača i drugi uvjeti na kojima inzistira Europska unija. Tu je i (ne)usvajanje državnog proračuna koji je odavno postao sredstvo političke borbe u Bosni i Hercegovini, a ne najvažniji godišnji dokument o kojem ovisi funkcioniranje jedne države. Previše politikantstva dovelo je do toga da su odavno poremećene procedure usvajanja i da se klasičnim medijsko-političkim pritiskom nastoji dobiti proračun u terminu i strukturi koji nekima najviše odgovaraju. Uporno se ignoriraju procedure i odgovornosti, kao i redoslijed poteza pri usvajanju.
Što se tiče federalne vlasti, čini se kako tu stvari bolje funkcioniraju, iako je jasno da su ukupni odnosi koalicijskih partnera narušeni, prvenstveno zbog zbivanja na državnoj razini, ali i preglasavanja Hrvata u vezi sa Zakonom o Južnoj interkonekciji. To odskače od prakse iz prve dvije godine vlasti, kada je upravo traganje za konsenzusom i izbjegavanje preglasavanja isticano kao glavna kvaliteta aktualne vlasti. Na entitetskoj razini je i odgovornost za socijalna i brojna druga životna pitanja pa je itekako važno da se kriza s državne ne prenosi na federalnu razinu. Toga su, za nadati je se, svjesni i svi donositelji političkih odluka u Federaciji BiH.
Radikalne odluke iz RS-a
Više je mogućih scenarija za političku budućnost u BiH. Moguća je daljnja eskalacija krize jer vlasti Republike Srpske najavljuju nove radikalne odluke. Pitanje je do koje će granice ići i hoće li iz onoga što se naziva međunarodna zajednica biti odgovora. Svakako je najbolje rješenje da se na svim stranama “spusti lopta” i da se iz postojeće krize pokuša izići što bezbolnije. To konkretno znači i odustajanje od nekih maksimalističkih i isključivih zahtjeva koji dolaze iz Banje Luke, ali i Sarajeva.
U svjetlu novih međunarodnih odnosa važno bi bilo shvatiti da stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine nikada u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini nisu toliko ovisile o domaćim čimbenicima. Stranci i dalje imaju važnu ulogu, ali upravo su domaći političari, iz sva tri naroda, ti koji moraju preuzeti odgovornost za stabilnost i budućnost BiH. Trenutačna situacija ne daje razloga za optimizam, ali ne treba ni odustajati.
www.abcportal.info
