Ahmet Sejdić, zapovjednik Višegradske brigade nakon nove optužnice za ratni zločin u okolini Foče i Višegrada u izjavi za Klix.ba kaže da je sve što je učinio tijekom agresije na BIH bilo viteški i dostojanstveno.
“Sve što sam učinio, učinio sam dostojno i viteški, za sve sam spreman odgovarati, nisam dio nečasnih postupaka niti je netko od onih kojima sam zapovijedao dio takvih postupaka”, kaže Sejdić.
On se tereti da je sa još 12 nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Armije RBIH sudjelovao u ratnom zločinu nad žrtvama srpske nacionalnosti u mjestu Jošanica kod Foče u mjesecu prosincu 1992. godine, u kojem je ubijeno 56 civila srpske nacionalnosti, ranjeno oko 10 žrtava te za paljenje i uništavanje kuća, imovine, poljoprivrednih i pomoćnih objekata.
Sejdić, kao zapovjednik brigade i član štaba TO, dodatno se tereti za zločine u selima Klisure, Bursići i Hadrovići u općini Višegrad, 8.8.1992. gdje je, prema optužnici, ubijeno 8 civila srpske nacionalnosti, među kojima najstarija žrtva starica od 90 godina, jedan civil je ranjen, a troje civila odvedeno u nezakonito zatočenje na području Višegrada, dok su kuće i objekti paljeni i uništavani.
Optužnica protiv Ahmeta Sejdića izazvala je brojne reakcije, a između ostalih reagirao je i Ermin Kuka, viši znanstveni suadnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
“Informacija o podizanju novih optužnica za počinjene razne zločine protiv bivših pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, jedine legalne i legitimne vojne formacije na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine u vremenu agresije, predstavlja još jedan u nizu pokazatelja novih pristupa i ponašanja državnog tužiteljstva o nametanju nekih novih narativa”, smatra Kuka koji samo muslimansku vojsku vidi kao legitimnu u ratu u BiH
Tvrdi kako se Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine bavi procesuiranjem branitelja, pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji su stali u obranu svojih obitelji, imovine i domovine, što naravno ne isključuje mogućnost ratnog zločina.
“Njih se procesuira samo zato što su stali u obranu onih koji su već bili unaprijed i planski targetirani da nestanu, samo zato što su Bošnjaci. Današnja informacija je dokaz da živimo vrijeme narativa usmjerenog ka tome da se izjednače zločinac i žrtva, agresor i branitelj, čime se svjesno i namjerno žele falsificirati povijesno utvrđene činjenice na najvišim sudskim instancama u Europi i svijetu. To je porazna činjenica kojoj sve više svjedočimo. Radi se o dobro pripremljenoj i u praksi provođenoj strategiji onih koji štite zločince i nastoje skrivati njihove zločine, a tu, prije svih, mislim na aktualno rukovodstvo entiteta RS i okružna tužiteljstva tog entiteta, uz nezaobilaznu podršku susjedne Republike Srbije”, kaže Kuka.
Ističe kako u tom kontekstu ne treba zaboraviti da je izvršen je izvršen prijenos nadležnosti sa Haškog tribunala na Sud Bosne i Hercegovine – A lista, sa imenima 848 osoba, gdje je pribavljeno dovoljno dokaza za podizanje optužnica.
Sigurna zona UN-a
“Ali, poseban problem je što je značajan broj tih osoba nedostupan pravosudnim organima, a ako im se i sudi, sudi im se pred pravosudnim organima zemlje u koju su pobjegli, a ne pred sudom države u kojoj su počinili zločine. Prema raspoloživim podacima, čak 101 optuženi zločinac za počinjene zločine nad Bošnjacima se krije izvan Bosne i Hercegovine i nedostupan je pravosudnim organima države. Podsjetit ću da Bosna i Hercegovina ima sporazume sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom o izručenju optuženih za kaznena djela, ali su optuženi za ratne zločine izuzeti iz sporazuma”, ističe Kuka.
Smatra nespornim da se svaki zločin treba procesuirati i odgovorni dovesti pred lice pravde, ali tvrdi da je paradoksalna činjenica da se branitelji procesuiraju (neki čak više puta), a da s druge strane oni koji su napadali i vršili stravične zločine u svim okupiranim gradovima i gradovima pod opsadom ne procesuiraju.
“Grad Goražde je u tom smislu, najbolji primjer. Procesuiraju se oni koji su branili “sigurnu zonu” UN-a, a ne oni koji su ubijali civile i granatirali civilne objekte”, kaže Kuka.
Podsjećamo, Ahmeta Sejdića Tužiteljstvo BiH optužilo je i 2016. godine za zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika na području općina Rudo, Višegrad i Goražde, a nakon procesa dugog četiri godine Sejdić je 2020.godine pravosnažno oslobođen svih optužbi TužiteljstvaBiH.
