Cijena poljoprivrednog zemljišta može rasti, ali kamo sreće da raste jer je poljoprivrednika sve više, a zarada u tom sektoru sve veća, ali svi znamo da nije tako – ispričao je sugovornik
Poljoprivredna su zemljišta u prosjeku poskupjela od 1500 do 3000 maraka po hektaru u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci kojima se barata u BiH, a radi se o posljednjem razdoblju, prošloj i ovoj godini u odnosu na 2023. Konkretne podatke pak ima Hrvatska, čiji je Državni zavod za statistiku izračunao da je po hektaru cijena oranice veća za 1492 eura u odnosu na 2023. godinu, što je rast za gotovo 3000 KM ako se preračunaju cijene.
Hektar oranice, odnosno 10 tisuća kvadrata zemljišta, u Hrvatskoj danas košta 5983 eura, što je nešto manje od 12 tisuća maraka. Sugovornici s kojima pričamo iz poljoprivrednog sektora tvrde da su povećanja cijena oranica rezultat svega i svačega. – Imate ljude koji nemaju veze s poljoprivredom, ali kupuju oranice da bi ih poslije preprodali. Možemo reći da su takvi navrijeme kupovali i sada ih daju poljoprivrednicima po višim cijenama. Međutim, poljoprivrednik koji razmišlja poduzetnički svjestan je da će mu trebati desetljeća da zaradi neki novac, onda rijetki i kupuju. Također, zemljišta uzimaju tvrtke kad poljoprivrednik zbog dugova ostane bez tih zemljišta. Lijepo bi bilo da cijena raste jer sve više ljudi obrađuje zemlju i bavi se poljoprivrednom, no, nažalost, nije tako – priča nam sugovornik.
Govorimo mu da razumijemo situaciju u Hrvatskoj, koja je uređena zemlja u odnosu na BiH, ali pitamo ga što se ovdje događa da cijena također raste. Neka zemljišta su i skuplja nego u Hrvatskoj. – Smiješno će zvučati, ali to je neki trend da su cijene u BiH visoke. Znate ono kad naš čovjek kaže: “E neću je dati besplatno, pa makar je nikad ne prodao.” To načelo i danas živi. Zemljište leži pa mu se poveća cijena višestruko i ono uglavnom stoji. Kamo sreće da ga se stavi u funkciju, da se nešto posije ili posadi. Nažalost, većina zemlje i u BiH je neobrađena, zarasla u šipražje – kaže nam. Podsjeća da smo imali vrijeme kad se šumske i brdske predjele počelo raščišćavati. – Kad je u Hercegovini krenula priča s onim nesretnim smiljem, svi su radili s entuzijazmom, očekivalo se zaradu i neki lagodniji život uz rad, međutim, to nije išlo. Poslije su ta područja ili zarasla ili su ih zamijenili solari, što pak nije nimalo u duhu poljoprivredne proizvodnje, no to je druga tema. Cijena poljoprivrednog zemljišta može rasti, ali kamo sreće da raste jer je poljoprivrednika sve više, a zarada u tom sektoru sve veća, ali svi znamo da nije tako – ispričao je sugovornik.
www.abcportal.info
