Čepovi vezani uz plastične boce koji ljude bodu u nos dok piju postali su simbolom kritičara koji smatraju da EU zbog pretjerane regulacije i birokratizacije zaostaje za zemljama poput SAD-a i Kine u ekonomiji i inovacijama.
No, dok takvi čepovi imaju neko opravdanje jer se lako gube u okolišu i vrlo su čvrsti pa su jedan od najčešćih i najštetnijih morskih otpadaka, postoje problemi koji zaista usporavaju razvoj EU.
EU NIJE TAKO NESLOBODNA KAKO SE ČINI
Na samom početku ipak treba reći, kako to u Ekonomskom Labu navodi ekonomist Velimir Šonje, da se neke zemlje članice EU-a ubrajaju među najslobodnije ekonomije na svijetu, da SAD više nije najbolji primjer slobode i deregulacije, osobito ne u režiji Donalda Trumpa i Elona Muska, te da se na razini Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) već godinama promoviraju načela “pametne regulacije”, odnosno deregulacije koja uklanja prepreke razvoju, ali zadržava osnovne zaštitne mehanizme.
POLJSKA KAO PREDVODNICA DEREGULACIJE
U EU po tom pitanju sve snažniji pritisak dolazi i iz država članica. Tu se posebno istaknula Poljska na čelu s Donaldom Tuskom. To se, tvrdi Šonje, zbiva čak i u Hrvatskoj u sklopu procedura pristupanja OECD-u.
Ekonomski analitičar Damir Novotny optimistično gleda na budućnost Europe i smatra da većina kritika na njezin račun dolazi od njezinih političkih protivnika.
“Visoka razina regulacije doista je prisutna u EU. Suvremena praksa međutim pokazuje da ni potpuni izostanak regulatornih propisa ne može biti preduvjet za ubrzavanje ekonomskog razvitka i blagostanja. Upravo suprotno, jasna regulatorna pravila pretpostavka su za ekonomski uspjeh, kako to pokazuje veliko istraživanje koje su 2012. objavili nobelovci Daron Acemoglu i James Robinson u knjizi ‘Zašto nacije propadaju?’. Kada bi regulacija bila jedina prepreka rastu blagostanja, najrazvijenije zemlje bile bi one u kojima ne postoje regulatorna pravila, a tome nije tako”, kaže Novotny.
PROBLEM GDPR-A
Ipak neke kritike stoje. Jedan od očitijih primjera je rigorozna Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Iako je osmišljen da zaštiti privatnost građana, u praksi je stvorio značajne administrativne barijere. Neke studije pokazale su da je usmjerio tvrtke prema manjim inovacijama umjesto prema velikim iskoracima.
Naime, svaka inovacija koja koristi osobne podatke (AI alati, zdravstvene tehnologije i sl.) mora zadovoljiti GDPR standarde. Što je inovacija radikalnija, to je teže i skuplje postići i dokazati usklađenost. Kod manjih inovacija u postojećim proizvodima usklađivanje je jednostavnije jer se nadograđuje ono što je već usklađeno.
EU JE ODUSTALA OD MNOGIH RADIKALNIH IDEJA ZELENIH
Europska Zelena tranzicija kroz Green Deal i sustave trgovanja emisijama CO₂ također postavlja visoke ciljeve, no na sličan način stvara opterećenja za industriju. Ipak, kako navodi Ekonomski Lab, EU je nedavno donijela neke važne mjere deregulacije.
Primjerice, Omnibus paket iz 2025., namijenjen je smanjenju regulatornog troška vezanog uz okolišno izvještavanje, uz očekivana rasterećenja oko 6 milijardi eura i poticaj investicijama u visini oko 50 milijardi.
“Stop‑the‑clock” direktiva iz travnja 2025. omogućuje odgodu primjene zahtjeva iz nekih zelenih direktiva te predviđa podizanje pragova za njihovu primjenu. Npr. firme s manje od 1.000 zaposlenih ili prihodom ispod 50 milijuna eura bit će izuzete iz primjene, dok će se pravila za veće subjekte pojednostaviti.
EU je također ublažila ciljeve smanjenja emisija CO₂ za nova vozila, produživši rokove za njihovo ostvarenje.
Novotny kaže da su zbog velikih društvenih promjena u 1980-ima iz kojih su nastali zeleni politički pokreti, te činjenice da su brojni europski političari razvili svoje stavove u tom razdoblju, zelene politike postale sastavni dio javnih politika koje promiču narodnjačke stranke političkog centra.
“No, Zelena tranzicija EU je, po svemu sudeći, odustala od mnogih radikalnih ideja te je ušla u svoju realističnu fazu”, ističe Novotny.
www.abcportal.info
