Kako je Mirko, poznatiji kao Miško, zamislio, roditelji polaznika ove škole ne bi imali nikakvih materijalnih troškova, bila bi im osigurana sva sredstva, a od tvrtki u kojima bi obavljali praksu dobivali bi i materijalnu potporu
Kamen ili, pak, “stina”, kako mu Hercegovci tepaju, oduvijek ih je vezao uz krševitu i kamenitu im zemlju. Kamen je čovjeku stoljećima bio oružje i oruđe, nakit, stan, na kraju i grobnica. Uz pomoć kamenih zidova stvarane su plodne zemljane vrtače, a njime su krivudavim suhozidima ucrtavane njihove granice. Kameni su lukovi mostova, ispleteni nad rijekama i klisurama, obale, ljude i svjetove spajali. Kamenom su zidane kuće, mlinice hraniteljice, a u njemu građene čatrnje, vodene spasiteljice. Kamenom su pravljene ceste, od njega se pravio kreč, nekada jedini vezivni materijal za gradnju. Kamenim prahom “bilili” su se opanci, pravile podzide i klesali nadgrobni spomenici. Kameni se oblutak koristio i za natjecanje (bacanje kamena s ramena), na njegovim se tvrdim podovima živjelo, peklo i jelo. Kamen je ponekad bio i dobar jastuk, a nerijetko je služio i kao oružje, mnogi su ga “dobili u leđa” ili, ne daj Bože, u glavu, piše Večernji list BiH.
Kamen je jedno od trajnih sredstava stvaralaštva od prapočetka ljudske povijesti, i to ne samo za stanovnike kršne Hercegovine. Bio je, a i danas je inspiracija pjesnika, književnika, slikara, kipara, ali i ljubitelja prirode. O kamenu piše i glasoviti pjesnik kamena i krša Antun Branko Šimić. Stoljećima je čovjek poboljšavao svoj stambeni ambijent – od kuća od neoblikovana kamena do palača ukrašenih stupovima i svodovima.
Praćenje dostignuća
A ljudi koji su bili vješti u obradi i slaganju kamena bili su majstori ili meštri, kako su ih zvali u Dalmaciji, i takvi su bili “na glasu”. Jednog od takvih našao sam u širokobriješkom selu Uzarići. Zatekao sam ga u njegovoj kući, zatrpanoga velikim brojem knjiga, laptopom te papirnatim zapisima na koje je bilježio svoja saznanja i primjedbe.
“Nema ti danas ništa od bavljenja bilo kojim poslom ako se nećeš informirati o dostignućima u svijetu. Danas ti se tehnologija i saznanja mijenjaju na dnevnoj razini”, tvrdi poznati umjetnik u kamenu Mirko Lasić, poznatiji pod nadimkom Miško.
“Tako ti on gotovo svaku večer, čim stigne s posla, čita, piše, prebire po računalu”, tvrdi njegova supruga.
Miškove kamene uratke danas možete pronaći diljem njegova rodnog mjesta Uzarići, počevši od stajališta za križni put koja vode od Uzarića do Širokog Brijega, točnije njih pet koje je on uradio, preko spomenika palima u Domovinskom ratu u njegovu rodnom selu, zvonika crkve u Posušju, spomenika u Pologu podignutoga u spomen na zaustavljanje tenkova, rada na spomeniku Petra Barbarića u Travniku, kao i na spomeniku blaženog Augustina Kažotića u Zagrebu do niza drugih kamenih građevina diljem Europe i svijeta u čijoj je izradi sudjelovao. Djela nastala njegovim rukama nalaze se i u dalekom Japanu, u kojem je Miško nekada radio.
www.abcportal.info
