Već dvije godine Europska unija pokušava sebi približiti Bosnu i Hercegovinu, no uslijed trajne političke krize naša zemlja nije sposobna donijeti ni najjednostavnije europske zakone. Čak ni gotovo milijardu eura iz europskog Plana rasta za zapadni Balkan nije uspjelo potaknuti domaće aktere na postizanje jednostavnih dogovora koji bi BiH približili Uniji.
Uslijed geopolitičkih promjena prouzročenih ruskom agresijom na Ukrajinu, Europska unija je još prije dvije godine u potpunosti otvorila svoja vrata našoj zemlji dodijelivši joj status kandidata. Umjesto da iskoriste ponuđenu priliku, koju nisu zaslužili svojim radom, domaći politički akteri odlučili su provesti polovinu aktualnog mandata izazivajući blokade.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula podsjeća da je politika proširenja još od ulaska Hrvatske bila u zastoju te napominje: “Tu kandidaturu BiH je dobila zahvaljujući promijenjenim okolnostima jer je Rusija napala Ukrajinu.”
Izostanak reformi i propuštene prilike
Ponuda Europe je vrlo jednostavna jer BiH treba provesti set osnovnih reformi kako bi postala dio europske obitelji. No, kako ističe politolog Marko Lucović, upravo tu nastaje problem jer nema kompromisa oko najvažnijih pitanja.
“Ključne su reforme koje BiH treba uraditi kako bi se približila EU. Nažalost, te reforme izostaju, potpora ključnih aktera izostaje i nema kompromisa oko tih pitanja. Tu leži problem”, jasan je Lucović.
Bruxelles je očekivao znatno više, a BiH iz dana u dan propušta ponuđene prilike za napredak. Eurozastupnik Picula upozorava na zabrinjavajući trend odnosa Bosne i Hercegovine s Europskom unijom.
“Nažalost, imam osjećaj kad je riječ o BiH da se od tog iskoraka Bruxellesa prema BiH obnavljaju samo krize. Zemlja je već dvije godine imala priliku da riješi jednostavne elementarne stvari, no to se nikako ne uspijeva dogoditi”, navodi Picula.
Politička disonanca i gubitak ugleda
Iako je BiH sama po sebi disfunkcionalna zbog unitarističkih i separatističkih politika koje je razaraju, napredak na europskom putu i dalje ovisi isključivo o dobroj volji političkih aktera. Politolog Lucović tu nefunkcionalnost objašnjava kroz prizmu različitih ciljeva: “BiH jest disfunkcionalna, ali imamo i različite interese. Dodik i njegovi imaju svoje interese, Hrvati svoje, a Bošnjaci svoje. Kad te tri cjeline dođu u dodir, nastaje politička disonanca.”
Zbog nemogućnosti postizanja dogovora čak i oko elementarnih pitanja, poput izbora pregovarača s EU, zemlja nepovratno gubi i ono malo međunarodnog ugleda što joj je ostalo. Picula slikovito opisuje trenutačnu sliku BiH u Europi ocjenjujući da zemlja ima percepciju države “u kojoj se političari ne mogu dogovoriti ni oko čega, pa čak ni oko novaca koje trebaju dobiti od EU, što je oko milijarde eura.” Nemogućnost unutarnjeg dogovora na koncu dovodi u pitanje i sam smisao postojanja naše zemlje, što postaje sve očitije i međunarodnoj javnosti.
www.abcportal.info
