Najnoviji podaci o fiskalnom prometu za lipanj 2026. godine još jednom potvrđuju iznimnu gospodarsku snagu i stabilnost općina i gradova u Hercegovini. Iako vrh ljestvice na razini Federacije BiH tradicionalno drži sarajevska općina Ilidža s impresivnih 505.149.402,86 KM prometa, hercegovačka središta bilježe stalni rast i čine samu jezgru ekonomskog djelovanja u zemlji, piše ABCportal.info
Mostar i Široki Brijeg predvode hercegovački gospodarski uzlet
Gospodarsko središte regije, Mostar, učvrstilo je svoju poziciju na visokom trećem mjestu u Federaciji BiH, ostvarivši u lipnju 2026. godine fiskalni promet od 358.044.378,60 KM. Ova brojka svjedoči o snažnoj diversifikaciji ekonomije, od trgovine i usluga do turizma i industrije.
Posebno impresivne rezultate bilježi Široki Brijeg, koji se pozicionirao na devetom mjestu ljestvice. Široki Brijeg nastavlja nizati izvanredne gospodarske pokazatelje te u usporedbi s nekim drugim sredinama slične veličine stvara nevjerojatnu razliku od čak 100 milijuna KM prometa u samo mjesec dana. Usporedba s prošlom godinom pokazuje stabilan rast:
Lipanj 2025.: 173.003.073,53 KM
Lipanj 2026.: 182.273.909,58 KM
Rast unutar top 15: Posušje bilježi snažan skok
U elitno društvo top 15 općina po fiskalnom prometu ušlo je i Posušje, zauzevši 15. mjesto. Posušje bilježi značajan postotni i nominalni rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što svjedoči o ekspanziji tamošnjeg privatnog sektora i poduzetničkog duha:
Lipanj 2025.: 110.858.141,30 KM
Lipanj 2026.: 122.462.020,15 KM
Stabilni rezultati ostalih hercegovačkih i mješovitih općina
Iznimno visoke pozicije i stabilno poslovanje drže i ostale općine u Hercegovini te susjednoj HB županiji, što pokazuje ravnomjernu gospodarsku aktivnost duž cijele regije:
Čitluk: 87.711.819,08 KM (snažan utjecaj hodočasničkog turizma i trgovine)
Ljubuški: 84.932.047,04 KM
Grude: 80.002.083,28 KM (tradicionalno snažno poduzetničko uporište)
Čapljina: 47.156.051,22 KM
Tomislavgrad: 45.442.996,60 KM
Livno: 37.718.113,52 KM
Neum: 13.379.897,61 KM (početak ljetne turističke sezone u jedinom bh. gradu na moru)
Stolac: 8.448.640,64 KM
Kupres: 4.786.896,65 KM
(Radi šireg konteksta, u ostalim dijelovima FBiH ističu se srednjobosanska središta poput Viteza s 106.971.080,18 KM i Kiseljaka s 53.204.195,54 KM, dok pogranično Orašje u Posavini bilježi promet od 74.777.357,30 KM).
Zaključak
Podaci za lipanj 2026. godine jasno pokazuju da Hercegovina ne ovisi o administrativnim središtima moći, već da se njezin ekonomski rast temelji na realnom sektoru, izvozu, poduzetništvu i obiteljskim tvrtkama koje su prerasle u regionalne gigante. S Mostarom na trećem mjestu i Širokim Brijegom te Posušjem koji ostvaruju enormne razlike u odnosu na konkurenciju, hercegovačke općine ostaju ključni stup fiskalne stabilnosti cijele Federacije BiH.
www.abcportal.info
