Gotovo svaki četvrti stanovnik Austrije rođen je izvan te zemlje, pokazuju najnoviji podaci Austrijskog integracijskog fonda, a posebno je zanimljiv podatak koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
Početkom 2026. godine u Austriji je živjelo oko 2,1 milijun ljudi rođenih u inostranstvu, što predstavlja 22,9 posto ukupnog stanovništva. U odnosu na 2016. godinu njihov udio povećan je za 4,6 postotnih bodova, prenosi GPMaljevac.
Među svim ljudima koji žive u Austriji, a rođeni su izvan njenih granica, najviše ih je rođeno u Njemačkoj – oko 275.500.
Odmah iza njih nalazi se Bosna i Hercegovina.
Prema novoj statistici, u Austriji živi oko 181.200 ljudi kojima je BiH zemlja rođenja, dok je na trećem mjestu Turska sa približno 166.600 osoba.
Ovdje je važno napraviti razliku između zemlje rođenja i državljanstva.
Broj od 181.200 odnosi se na sve stanovnike Austrije koji su rođeni u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to imaju li danas bh., austrijsko ili neko drugo državljanstvo.
Prema odvojenim podacima Statistik Austria, 1. siječnja 2026. u Austriji je živjelo 102.105 osoba koje i dalje imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine.
To znači da značajan broj ljudi porijeklom iz BiH koji žive u Austriji u međuvremenu više nisu evidentirani kao strani državljani, primjerice zato što su stekli austrijsko državljanstvo.
Ukupno je početkom 2026. u Austriji živjelo 1.881.309 stranih državljana, odnosno 20,4 posto ukupnog stanovništva. Godinu ranije bilo ih je 25.890 manje.
Najizraženija slika vidi se u Beču.
U austrijskoj prijestolnici početkom godine živjelo je oko 841.900 ljudi rođenih izvan Austrije. To čini čak 41,3 posto ukupnog stanovništva Beča.
Prije deset godina taj udio bio je 6,8 postotnih bodova niži. Nakon Beča najveći udio stanovništva rođenog u inostranstvu imaju Vorarlberg sa 23,7 posto i Salzburg sa 22,2 posto, dok je najmanji udio zabilježen u Gradišću – 13,9 posto.
Austrija je tijekom 2025. godine zabilježila i nastavak pozitivne migracijske bilance.
Iz inostranstva se u zemlju doselilo oko 161.900 ljudi, što je 16.700 manje nego godinu ranije. Istovremeno se iz Austrije iselilo oko 131.200 ljudi, pa je konačni migracijski saldo bio pozitivan za približno 30.700 osoba.
Nova statistika pokazuje i razlike na tržištu rada.
Stopa zaposlenosti u Austriji tokom 2025. iznosila je 74,3 posto. Među austrijskim državljanima zaposleno je bilo 76,2 posto radno sposobnih, dok je kod stranih državljana stopa iznosila 68,3 posto.
Stranci su najveću stopu zaposlenosti imali u Tirolu, 76,5 posto, te Salzburgu, 75,1 posto. Najniža stopa zabilježena je u Beču – 63 posto.
Razlike su vidljive i kod nezaposlenosti. U 2025. godini stopa nezaposlenosti među stranim državljanima iznosila je 11 posto, a među austrijskim državljanima 6,1 posto.
Najveća nezaposlenost među stranim državljanima zabilježena je u Beču, gdje je iznosila 17,1 posto, dok je najniža bila u Gradišću sa 5,4 posto i Tirolu sa 6,1 posto.
Zanimljivi su i podaci iz obrazovanja. U školskoj 2024/2025. godini 26 posto učenika u Austriji imalo je prvi jezik koji nije njemački. U Beču je taj udio dosegao čak 48,9 posto, dok je u Koruškoj iznosio 16,7 posto.
Austrijski integracijski fond navodi i da je prosječan broj djece po ženi u Austriji tokom 2025. pao na 1,30.
Kod žena rođenih u Austriji prosjek je bio 1,19, dok je kod žena rođenih u inostranstvu iznosio 1,57. Kod žena rođenih na području država nasljednica bivše Jugoslavije prosjek je bio 1,92 djeteta.
Najnoviji podaci još jednom pokazuju koliko je zajednica ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine velika u Austriji. Sa oko 181.200 stanovnika rođenih u BiH, ona je prema zemlji rođenja druga najveća migrantska skupina u državi, odmah iza osoba rođenih u Njemačkoj.
www.abcportal.info
