Prošloga je tjedna Komšić bio zvijezda na nekom drugom skupu bošnjačke dijaspore u Stuttgartu. Tada je objavljeno da je “imao zadovoljstvo” biti u društvu uspješnih Bosanaca i Hercegovaca koji su se dokazali svojim radom i poslovnim uspjesima u inozemstvu
Posljednje tjedne svog angažmana u kolektivnom šefu države odlazeći Željko Komšić, koji je Hrvatima nasilno nametnut u četiri navrata, provodi u putovanjima po svjetskim destinacijama trošeći desetke tisuća maraka. Prvi je na redu odlazak na poziv bošnjačkih udruga, najprije u Stuttgart, a zatim i u New York. Čitavih 20.000 maraka potrošio je na odlazak na sudjelovanje na panel-raspravu pod nazivom “Analiza i stanje u Bosni i Hercegovini” u petak. Prema ranijoj objavi portala bosnjaci.net, na taj skup dolazi kako bi govorio o aktualnim političkim prilikama u državi. Organizatori susreta su Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija (BANA) i veterani Armije Republike Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutarnjih poslova BiH. Objasnili su da je skup otvoren za građane, predstavnike bosanskohercegovačke dijaspore i prijatelje Bosne i Hercegovine koji žele nazočiti razgovoru s članom državnog Predsjedništva. Čak su precizirali i lokaciju – 505 Eighth Avenue, 20. kat, na uglu Osme avenije i 35. ulice na Manhattanu, piše Večernji list BiH.
Prošloga je tjedna Komšić bio zvijezda na nekom drugom skupu bošnjačke dijaspore u Stuttgartu. Tada je objavljeno da je “imao zadovoljstvo” biti u društvu uspješnih Bosanaca i Hercegovaca koji su se dokazali svojim radom i poslovnim uspjesima u inozemstvu, koji “ostaju čvrsto vezani uz svoju domovinu”. Komšić, u biti, nakon izbornog i političkog fijaska odlazi onima, ili se oprašta od otete pozicije hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, koji su za njega godinama glasali i tako ponižavali Hrvate u zemlji namećući drugog bošnjačkog člana državnoga Predsjedništva. Njegov odlazak otvara pitanje hoće li se poništiti barem dio negativnih posljedica politike koju su hrvatski politički predstavnici godinama opisivali kao protuhrvatsku i unitarističku. Kritičari Komšićeva djelovanja upozoravali su na nastojanja da se političko uređenje BiH oblikuje prema načelu većinskog odlučivanja, zanemarujući ustavnu ravnopravnost konstitutivnih naroda. Ponajprije najmanje brojnih Hrvata. Pitanje se ne odnosi samo na Predsjedništvo BiH nego i na kadrovsku politiku u državnim institucijama.
Od imenovanja veleposlanika i drugih diplomatskih predstavnika do dužnosnika u sigurnosnom sustavu, Središnjem izbornom povjerenstvu i drugim tijelima, potrebno je otvoriti raspravu o transparentnosti, stručnosti i zastupljenosti konstitutivnih naroda. Posebice je bilo sporno imenovanje članova SIP-a koji su u tu instituciju ugurani zaobilaženjem čak i stručne procedure.
Posebnu pozornost izaziva i pitanje funkcioniranja institucija poput Centralne banke BiH, čija neovisnost i zakonske ovlasti moraju ostati zaštićene od političkih pritisaka. No postavlja se pitanje može li se dopustiti političko nasilje kod imenovanja dužnosnika koji ne zadovoljavaju ni osnovne kriterije.
Izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH otvara mogućnost drukčijeg pristupa predstavljanju hrvatskog naroda. Ipak, sama promjena osobe neće riješiti problem koji je godinama opterećivao odnose u BiH. Za trajno rješenje bit će nužna izmjena Izbornog zakona kojom bi se osiguralo da hrvatskog člana Predsjedništva biraju hrvatski birači, bez mogućnosti da presudnu ulogu preuzme brojnije biračko tijelo drugog naroda.
Upravo će se po tome mjeriti uspjeh nove političke faze. Ako se želi onemogućiti ponavljanje onoga što se u hrvatskom političkom prostoru naziva “komšićizmom”, potrebno je uspostaviti održiv zakonski model koji će jamčiti legitimno predstavljanje i spriječiti da pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva ponovno postane izvor političkih kriza.
Komšićev odlazak, dakle, sam po sebi neće izbrisati posljedice njegovih mandata. Hoće li označiti početak promjena, ovisit će o spremnosti novih političkih predstavnika da najave pretvore u konkretne reforme. Bez izmjena zakona i jasnih institucionalnih jamstava promjena na čelu države mogla bi ostati tek osobna smjena, dok bi problemi koji su obilježili prethodno razdoblje ostali neriješeni.
www.abcportal.info
