Dok su pčelari u HBŽ tIJEkom ljeta upozoravali na slabe prinose zbog suše, fra Goran Barešić iz Livna ostvario je znatno drugačiji rezultat.
Iz 45 košnica izvadio je oko 1300 kilograma meda, a za njegovu kvalitetu osvojio je zlatno priznanje.
Pčelari iz Livna i Tomislavgrada još su u kolovozu upozoravali na posljedice suše, navodeći da neki proizvođači dobivaju samo dva do tri kilograma livadnog meda po košnici.
Ni brat Goran ne poriče da je godina bila nepovoljna za pčelarstvo, ali unatoč svemu, postigao je rezultat koji smatra vrlo dobrim čak i za uspješnije godine.
Razlog vidi prvenstveno u kvaliteti matica, čijem uzgoju posljednjih godina posvećuje posebnu pozornost.
Brat Goran je za Fenu naglasio koliko je matica važna za razvoj pčelinje zajednice.
“Matica je sve”, rekao je fra Goran, objašnjavajući da razvoj i snaga pčelinje zajednice, a time i mogućnost postizanja dobrih prinosa meda, uvelike ovise o njezinoj kvaliteti.
Važnu ulogu u tome odigrala je suradnja s dugogodišnjim pčelarom Zoranom Sušom iz Livana. Zajedno su počeli tražiti načine za poboljšanje karakteristika pčelinjih zajednica, a prije dvije godine nabavili su odabrane matice iz Austrije.
Riječ je o maticama koje se odabiru tijekom nekoliko godina prema poželjnim nasljednim karakteristikama, među kojima su manja sklonost rojenju, mirnoća pčela i sposobnost zajednica da sakupe veće količine meda.
Fra Goran objašnjava da porod može biti jedan od razloga nižih prinosa. Kada dio pčela napusti košnicu, zajednica gubi snagu potrebnu za sakupljanje nektara, posebno ako se to dogodi neposredno prije glavne medonosne paše.
Nakon što su nabavili matice iz Austrije, nastavili su uzgoj u pčelinjaku u Lištanima, relativno izoliranom od ostalih pčelinjaka, gdje su nastojali osigurati povoljnije uvjete za oplodnju novih matica.
Koliko takav pristup može utjecati na proizvodnju, prema riječima fra Gorana, posebno je bilo vidljivo tijekom ovogodišnje suše, kada su zabilježene velike razlike u prinosima među pojedinim pčelinjim zajednicama.
Navodi primjer zajednice sa selekcioniranom maticom koja je donijela čak 80 kilograma meda i nije se rojila, dok je druga, s uobičajenom maticom, prikupila jedva dovoljno za vlastite potrebe te se pritom izrojila.
Fra Goran naglašava kako pčelarstvo, uprkos svemu navedenom, ostaje nepredvidivo i da ni primjena istih postupaka ne jamči jednak rezultat svake godine.
“U pčelarstvu je tako da vi svake godine radite isto. Jedne godine ćete dobiti ekstra rezultate, iduće godine sve ste isto uradili, a rezultata nigdje”, rekao je.
Uz nastojanje da poveća prinose, fra Goran posebnu pažnju posvećuje zdravlju pčela i kvalitetu meda. Jedan od izazova u pčelarstvu predstavlja varoa, nametnik protiv kojega se koriste različiti pripravci. Fra Goran izbjegava hemijska sredstva za njeno suzbijanje te pčele tretira biljnim pripravcima.
“Pravimo čaj od pelina i borovih iglica, to kuhamo i taj čaj dajemo pčelama”, objašnjava fra Goran.
Takav pristup povezuje sa svojim shvatanjem pčelarstva, u kojem briga o pčelinjim zajednicama ima prednost pred samom količinom proizvedenog meda.
Po njegovim riječima, razlikuje pčelare koji se ponajprije brinu o pčelama od onih kojima je najvažnija proizvodnja.
“Pčelari se brinu da su pčele dobro, pa ako donesu nešto, dobro je. A ako ne donesu, nek’ one imaju za sebe, i to je to”, kaže fra Goran.
Zanimljivo je da se fra Goran pčelarstvom bavi tek četiri godine. Prije toga, kako sam priznaje, nije imao nikakva iskustva s pčelama. Prve korake napravio je uz pomoć Josipa Gele, koji ga je upoznao s osnovama pčelarenja, nakon čega je nabavio osam košnica.
Znanje je postupno nadograđivao vlastitim iskustvom i savjetima iskusnijih pčelara, a sve je to rezultiralo brojnim priznanjima. Od početka bavljenja pčelarstvom svake je godine osvajao zlatnu medalju na ocjenjivanjima kvalitete meda.
Iako je ove godine imao oko 120 košnica, med je vrcao iz njih 45, dok su ostale uglavnom služile za uzgoj matica i razvoj mladih pčelinjih zajednica.
Iskustvo sa selekcioniranim maticama uvjerilo ga je da za dobar prinos nije nužno imati velik broj košnica pa ubuduće planira smanjiti pčelinjak na najviše 50 košnica te se više usredotočiti na kvalitet pčelinjih zajednica nego na njihovu brojnost.
www.abcportal.info
